Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v2.16.0
Skip to content
Opened
en
Loading
Today
Ask
Read
Journey
More
Loading
Loading chapter
Loading chapter
John
John
4
GHN
BSB
A
a
John 4
4
John
The book of signs
Ghanongga
Jesus
, person
Galilee
, place
Samaria
, place
Jacob
, person
Jerusalem
, place
Judea
, place
Joseph
, person
John
, person
3 more
Ghanongga
Berean Standard Bible
1
GHN
Ego qari nongoroni ria na Parese za i Jisu za teku vazoku sepele beto ko za paputaisoria zoku tinoni joladi ria za paputaisoria i Jone qari gua.
BSB
BSB:
When Jesus realized that the Pharisees were aware He was gaining and baptizing more disciples than John
2
GHN
(Ba i Jisu makana zake varipaputaiso za, goto ria tu na nana sepele za qari vei.)
BSB
BSB:
(although it was not Jesus who baptized, but His disciples),
3
GHN
Ko totonai za nongoria i Jisu zara qari paranga vei ria na tinoni, nari za taloi pa Jiudia ko za mule gorenana pa Qalili aza.
BSB
BSB:
He left Judea and returned to Galilee.
4
GHN
Ko pa nana rerege mule pa Qalili za rovea za mina jola vei tugu pa korapa ia pa Sameria aza za gua.
BSB
BSB:
Now He had to pass through Samaria.
5
GHN
Ko pa Sameria za kamu pa maka guguzu lavata na izongona pa Suka, nake zouna pa kobu pezo ti Jekopi za vani i Josepa na tuna.
BSB
BSB:
So He came to a town of Samaria called Sychar, near the plot of ground that Jacob had given to his son Joseph.
6
GHN
Ego na kolena tugu ketakoi za na oqili pie takorina ti Jekopi, ko za pavu taleni na kole rerege i Jisu ko za nyumu nana tugu pa keketai oqili pie aza. Ko na korapa rane za totonai.
BSB
BSB:
Since Jacob’s well was there, Jesus, weary from His journey, sat down by the well. It was about the sixth hour.
7
GHN
Maka reko pa Sameria za lame ko mi vutugu pie za gua, nari za paranga lao pana tana i Jisu, <<Bu vaniziu iapeki buku qa gua,>> za gua.
BSB
BSB:
When a Samaritan woman came to draw water, Jesus said to her,
“Give Me a drink.”
8
GHN
(Totonai za qari tori taloi keni tu pa guguzu ria nana sepele ko mari keni vaiganigani qari gua.)
BSB
BSB:
(His disciples had gone into the town to buy food.)
9
GHN
Nari za paranga za na reko Sameria, <<Ao ko na Jiu tu, goto ara na tinoni Sameria tu, ba ae za vei qu korapa tu tepaniziu na pie ara?>> za gua. (Ura pa dia tuti za qarike makarai tekuteku pa maka peleta ganigani babi qarike makarai buku pa maka vutuvutuguni pie ria na Jiu beto na Sameria.)
BSB
BSB:
“You are a Jew,” said the woman. “How can You ask for a drink from me, a Samaritan woman?” (For Jews do not associate with Samaritans.)
10
GHN
Nari za oea i Jisu aza, ari za guni vei, <<Vei bu gilagilai ao aza na varivana tana Tamaza beto ko i zei aza za korapa tepanigo na pie, za bu tori tepani buku tu beto ko aza bi tori vanigo tu na pie varivatoana ao,>> za guni.
BSB
BSB:
Jesus answered,
“If you knew the gift of God and who is asking you for a drink, you would have asked Him, and He would have given you living water.”
11
GHN
Nari za paranga za na reko, <<Kepore na mua titinuna ao beto ko na dori kori gorena za na oqili pie ani. Ko pae muna tekuni ao za na pie varivatoana?
BSB
BSB:
“Sir,” the woman replied, “You have nothing to draw with and the well is deep. Where then will You get this living water?
12
GHN
Ao quke lavata jolani i Jekopi na tamamami gami, za akae? I Jekopi tu za vadigami na oqili pie ani, ko aza makana beto ria na tuna, na nana papauzu za qari buku beto tugu pa pie zana,>> za guni.
BSB
BSB:
Are You greater than our father Jacob, who gave us this well and drank from it himself, as did his sons and his livestock?”
13
GHN
Nari za oea i Jisu aza, ari za guni vei, <<Aza za bukua na pie za kole pa oqili pie ani za pala mina kidepe soga gu aza,
BSB
BSB:
Jesus said to her,
“Everyone who drinks this water will be thirsty again.
14
GHN
goto aza mina bukua na pie mana vani ara za minake izongo kidepe soga. Ba na pie mana vani ara za mina bukabukala vuvugu za pa bulona, ko mina vani na pie za kolea na toa ko mina vani na toa kole jolana,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
But whoever drinks the water I give him will never thirst. Indeed, the water I give him will become in him a fount of water springing up to eternal life.”
15
GHN
Nari za paranga za na reko, <<Bangara! Vei mu vaniziu tu ropi za na pie aza, ko make kidepe soga, beto make papavu lamelame vutugu soga pie pani,>> za gua za na reko.
BSB
BSB:
The woman said to Him, “Sir, give me this water so that I will not get thirsty and have to keep coming here to draw water.”
16
GHN
Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Mu lao, ko mu kukua na marenemu ko mu toka lameni pani,>> za guni.
BSB
BSB:
Jesus told her,
“Go, call your husband and come back.”
17
GHN
Nari za paranga za na reko, <<Koi, ara kepore marenequ!>> za gua. Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Qu zotomua tugu ao tonai kepore marenequ qu gua.
BSB
BSB:
“I have no husband,” the woman replied. Jesus said to her,
“You are correct to say that you have no husband.
18
GHN
Ura ari ka lima marene mae tu za qu tori nagoria tu ao, ko aza qu korapa nagoa ao koviria za nake marenemu zozoto ao aza. Ko na zozotona gu za qu pojai ao,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
In fact, you have had five husbands, and the man you now have is not your husband. You have spoken truthfully.”
19
GHN
Nari za paranga za na reko, <<Bangara, koviria tu qa gilagilai ara za maka tinoni korokorotai ao!
BSB
BSB:
“Sir,” the woman said, “I see that You are a prophet.
20
GHN
Ura ria na mami tite pa moa gami za pa kubo tugu ani za qari vatarazaea na Tamaza, ba gamu na tinoni Jiu za gamu paranga za pa Jerusalema tu za na ia tana vatarazaea gita na Tamaza gamu gua,>> za gua za na reko.
BSB
BSB:
Our fathers worshiped on this mountain, but you Jews say that the place where one must worship is in Jerusalem.”
21
GHN
Nari za parangia i Jisu aza, <<Siu, mu vazozotoa ani! Za korapa lame za na totozo totonai nake pa kubo ani babi pa Jerusalema za muna vatarazaeni gamu za na Tamada.
BSB
BSB:
“Believe Me, woman,”
Jesus replied,
“a time is coming when you will worship the Father neither on this mountain nor in Jerusalem.
22
GHN
Gamu na tinoni Sameria za gamuke gilagila valeania aza gamu vatarazaea; goto gami na tinoni Jiu za gami gilagila valeaniamami aza gami vatarazaea, ura na inaalo za votu lame vei tadigami tu na tinoni Jiu.
BSB
BSB:
You worship what you do not know; we worship what we do know, for salvation is from the Jews.
23
GHN
Ba za korapa lame za na totozo ko koviria za tori kamua tu za na totozo aza, tonai ria na tinoni vatarazae zozoto za mari vatarazaea pa ongongu beto pa zozoto za na Tamana. Aza za na vinatarazae zozoto za nyoroguani na tamana.
BSB
BSB:
But a time is coming and has now come when the true worshipers will worship the Father in spirit and in truth, for the Father is seeking such as these to worship Him.
24
GHN
Na Tamaza za na Ongongu ko ria mari vatarazaea aza za mari vatarazaea pa Ongongu beto pa zozoto tu,>> za gua.
BSB
BSB:
God is Spirit, and His worshipers must worship Him in spirit and in truth.”
25
GHN
Nari za paranga za na reko, <<Qa gilagilaiqua ara za pala mina lame za na Mesaea (aza za tagigala na Karisito), ko mina kamu tu aza za mina ule vadigita za doru zakazava,>> za gua.
BSB
BSB:
The woman said, “I know that Messiah” (called Christ) “is coming. When He comes, He will explain everything to us.”
26
GHN
Nari za oe laoa i Jisu aza, <<Ara tugu aza, ara qa korapa parangaigo koviria ani,>> za guni.
BSB
BSB:
Jesus answered,
“I who speak to you am He.”
27
GHN
Pana totozo tugu aza za qari mule kamu ria na nana sepele ko qari gabarani za qari mule batia za korapa paraparangia maka reko aza. Ba kepore maka ria za bi paranga, babi nanaza lao veini ari, <<Koi, na za qu nyoroguani?>> bi guni na reko aza, babi, <<Ae za vei ko qu vavakato tavitia tu na reko zana ao?>> qarike guni tugu i Jisu.
BSB
BSB:
Just then His disciples returned and were surprised that He was speaking with a woman. But no one asked Him, “What do You want from her?” or “Why are You talking with her?”
28
GHN
Beto za loi vakole pale na reko za na nana bogu pie, ko za mule lao tu pa guguzu, ko za parangaria ria na tinoni,
BSB
BSB:
Then the woman left her water jar, went back into the town, and said to the people,
29
GHN
<<Mae, lame! Mu dogoria maka tinoni za pojaniziu doru qua toa qa roitidi ara. Nake ani tugu beka za na Karisito?>> za gua.
BSB
BSB:
“Come, see a man who told me everything I ever did. Could this be the Christ?”
30
GHN
Ko qari taloi pa guguzu ketakoi ria na tinoni ko qari votu lao ti Jisu.
BSB
BSB:
So they left the town and made their way toward Jesus.
31
GHN
Totonai qari oqoro bola lame ria na tinoni rari za qari kole garugarunia ria na sepele i Jisu, <<Rabi, mu tekuteku mae tu,>> qari guni.
BSB
BSB:
Meanwhile the disciples urged Him, “Rabbi, eat something.”
32
GHN
Ba ari za gudi vei i Jisu ria, <<Ara za kolenana na qua tekutekuna aza gamuke gilagilai na veveina gamu,>> za gua.
BSB
BSB:
But He told them,
“I have food to eat that you know nothing about.”
33
GHN
Nari qari podalai varivarinanaza makadi ria na sepele, <<Kaki tinoni beka qari tori pogozo kamu vani tu na tekutekuna aza?>> qari gua.
BSB
BSB:
So the disciples asked one another, “Could someone have brought Him food?”
34
GHN
Nari za parangaria i Jisu ria, <<Na qua tekutekuna za ara ma vatabea gu na nyorogua tana aza za garunuziu beto ko ma vaokotia za na roiti tana.
BSB
BSB:
Jesus explained,
“My food is to do the will of Him who sent Me and to finish His work.
35
GHN
Ari gamu paranga vei za gamu, <Ka made popu gu za za kole beto mina kamu na totozo ababu,> gamu gua za gamu. Ba vainongoro ko ma pojadigamu ara: mu vaengaria na matamiu ko mu dogororia ria na inuma! Qari tori matua tu ko qari tori pada taabu tu ria na umuma!
BSB
BSB:
Do you not say, ‘There are still four months until the harvest’? I tell you, lift up your eyes and look at the fields, for they are ripe for harvest.
36
GHN
Na tinoni za ababu za tatabara beto za pogozo varikamudi ria na vuvua ko mari tekua na toa jola, ko na tinoni za umuma beto aza za ababu za mari makarai qera beto.
BSB
BSB:
Already the reaper draws his wages and gathers a crop for eternal life, so that the sower and the reaper may rejoice together.
37
GHN
Za zozoto gu za na paranga ari za gua vei, <Maka tinoni za umuma beto maka goto tinoni tu za ababu,> za gua.
BSB
BSB:
For in this case the saying ‘One sows and another reaps’ is true.
38
GHN
Ara qa garunugamu za gamu ko gamu keni abua aza gamuke pavu taleni. Ria kaki tu qari pavu taleni za na roiti, goto gamu za gamu abua na vuana gu na pavu tadiria na goto tinoni,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
I sent you to reap what you have not worked for; others have done the hard work, and now you have taken up their labor.”
39
GHN
Ego ko kubo ria na tinoni Sameria pa guguzu aza za qari vazozotoa i Jisu, tonai qari nongoria na ulule tana reko aza, ari za gua vei, <<Za poja betoniziu ria doru roiti qa roitidi ara,>> za gua.
BSB
BSB:
Many of the Samaritans from that town believed in Jesus because of the woman’s testimony, “He told me everything I ever did.”
40
GHN
Ko tonai qari lao kamua aza ria na tinoni Sameria, za qari tepa vitivitigi lao tana ko bi suvere iapeki mae tadiria qari gua. Nari za suvere ketakoi kori rane aza.
BSB
BSB:
So when the Samaritans came to Him, they asked Him to stay with them, and He stayed two days.
41
GHN
Ego ko na kubo jola mule ria na tinoni qari vazozoto tonai qari nongoria na paranga ti Jisu.
BSB
BSB:
And many more believed because of His message.
42
GHN
Ko qari parangia za na reko, <<Koviria za nake parangamu gu ao za gami vazozotoa, goto koviria gami vazozoto ura gami batia beto gami nongoria makamami za aza tugu zozoto za na inaalo pa kasia guguzu,>> qari gua.
BSB
BSB:
They said to the woman, “We now believe not only because of your words; we have heard for ourselves, and we know that this man truly is the Savior of the world.”
43
GHN
Ego za jola kori rane beto za taloi ketakoi i Jisu, ko za mule gore pa Qalili.
BSB
BSB:
After two days, Jesus left for Galilee.
44
GHN
(I Jisu makana za tori ululeni tu za na tinoni korokorotai za pa nana guguzu ketakoi za lavata zae gu za zake tatavaragua za gudi.)
BSB
BSB:
Now He Himself had testified that a prophet has no honor in his own hometown.
45
GHN
Ko tonai za kamu pa Qalili aza za qari vatoga valeania ria na tinoni ketakoi aza, ura qari tori somanani tu ria za na vavolo Alokata pa Jerusalema ko qari tori batiadia tu ria ria na zakazava za roitidi aza pa totozo vavolo aza.
BSB
BSB:
Yet when He arrived, the Galileans welcomed Him. They had seen all the great things He had done in Jerusalem at the feast, for they had gone there as well.
46
GHN
Ego za gabala mule lame pa Kena pa Qalili i Jisu, ketakoi za pelukuni vaini na kolo perangaina. Ko na suverena tugu ketakoi za maka tinoni matamata qavuna, za mo na tuna marene pa Kepaniami.
BSB
BSB:
So once again He came to Cana in Galilee, where He had turned the water into wine. And there was a royal official whose son lay sick at Capernaum.
47
GHN
Ko za nongoroni na tinoni matamata aza i Jisu za tori taloi tu pa Jiudia ko za gore vei tu pa Qalili qari gua, nari za lao gozoria ko za tepaia ko bi lao salania za na tuna marene pa Kepaniami, ura za tata zozoto mina uke aza za gua.
BSB
BSB:
When he heard that Jesus had come from Judea to Galilee, he went and begged Him to come down and heal his son, who was about to die.
48
GHN
Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Gamu za gamu nyorogua izongo batiria mae tu na roiti vinagilagila beto na roiti varivagabaradi beto za bu vazozoto gamu gua,>> za gua.
BSB
BSB:
Jesus said to him,
“Unless you people see signs and wonders, you will never believe.”
49
GHN
Nari za paranga za na tinoni matamata aza, <<Bangara, mu siqarai tuti lame pinokoi za oqoro uke na tuqu,>> za gua.
BSB
BSB:
“Sir,” the official said, “come down before my child dies.”
50
GHN
Nari za parangia i Jisu aza, <<Mu mule lao, na tumu marene za pala mina toanana gu!>> za guni. Nari za vazozotoa tugu na tinoni matamata ani za na paranga ti Jisu ko za mule keni nana.
BSB
BSB:
“Go,”
said Jesus.
“Your son will live.”
The man took Jesus at His word and departed.
51
GHN
Ko tonai za korapa goregorenana aza za qari gozoria pa zona ria na nana nabulu, ko qari pojani, <<Za tori leana tu za na tumu marene,>> qari guni.
BSB
BSB:
And while he was still on the way, his servants met him with the news that his boy was alive.
52
GHN
Nari za nanazaria ria padapada ae totozo za vei za podalai leana aza za gudi, nari ari qari guni vei, <<Pada maka koloko korapa rane pa nyoro za gore na mangini,>> qari guni.
BSB
BSB:
So he inquired as to the hour when his son had recovered, and they told him, “The fever left him yesterday at the seventh hour.”
53
GHN
Nari za gilagila kamua na tinoni matamata ani za aza tugu za na totozo za poja veini ari i Jisu, <<Na tumu marene za pala mina toanana gu,>> za guni. Ko aza beto ria na nana tatamana doruna za qari vazozotoa i Jisu.
BSB
BSB:
Then the father realized that this was the very hour in which Jesus had told him,
“Your son will live.”
And he and all his household believed.
54
GHN
Ani za na roiti vinagilagila vinaori za roitini i Jisu pa liguna za taloi pa Jiudia ko za gore pa Qalili.
BSB
BSB:
This was now the second sign that Jesus performed after coming from Judea into Galilee.
Chapter complete
You’ve read John 4
Chapter 4 of 21 in John
Up next
John 5
Read John 5
Back to John 3
Go Deeper
Commentary
What the commentators say on John 4
A question this chapter raises
Isn’t the New Testament antisemitic?
GHN
Ghanongga. Copyright © 2024 The Seed Company. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
John 3
John 4
John 5