Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v2.3.3
Skip to content
Opened
en
Today
Ask
Read
Journey
More
Luke
Luke
12
GHN
BSB
A
a
Luke 12
12
Luke
The journey to Jerusalem
Ghanongga
Solomon
, person
Peter
, person
Ghanongga
Berean Standard Bible
1
GHN
Ego totonai za qari varikamu lao tana zoku vuro tinoni. Ko qari korapa varivaritete kalekale tu makadi, za paranga momoeria i Jisu ria na nana sepele, <<Muna balauni gamu za na toa vavabata sekeseke tadiria na Parese za vei na vavakovuruni palava.
BSB
BSB:
In the meantime, a crowd of many thousands had gathered, so that they were trampling one another. Jesus began to speak first to His disciples:
“Beware of the leaven of the Pharisees, which is hypocrisy.
2
GHN
Ura na zakazava za tatuki tari za mina tatakele votu, beto na roquroqu tagolomona za pala mina tagilagila tadiria na tinoni.
BSB
BSB:
There is nothing concealed that will not be disclosed, and nothing hidden that will not be made known.
3
GHN
Aza gamu variparaparangani gamu pa rorodomona za mu velavelani pa kabekaberena ko mi tanongoro, beto ko aza gamu varimanamanazani pa leo lose za mina tavelavela pa are ruma,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
What you have spoken in the dark will be heard in the daylight, and what you have whispered in the inner rooms will be proclaimed from the housetops.
4
GHN
<<Ego ma pojadigamu, ka viza qua baere, muke matagutudi ria qari boka vaukea na tini gu ba pa liguna aza za qarike boka roitini mule maka zakazava ikerena pa miu toa.
BSB
BSB:
I tell you, My friends, do not be afraid of those who kill the body and after that can do no more.
5
GHN
Ba ma ule vadigamu ara za aza vei mu matagutuni gamu. Mu matagutuni za na Tamaza, aza tu za kolenana na nana neqi ko pa liguna za vaukea aza na tini za pala mina boka valaogamu tugu vei pa iku pa heli. Na zozotona ani ko aza za mu matagutuni gamu!
BSB
BSB:
But I will show you whom you should fear: Fear the One who, after you have been killed, has authority to throw you into hell. Yes, I tell you, fear Him!
6
GHN
Na tagilagilana za na laedi ka lima pitikole za kori moqaza pene gu! Ba kepore maka ria za roqu mumani na Tamaza.
BSB
BSB:
Are not five sparrows sold for two pennies? Yet not one of them is forgotten by God.
7
GHN
Goto gamu za na vurungumiu gu pa batumiu ba za tori gilagila betorianana tu na ngutidi na Tamaza. Ko za vei za muke matagutu. Ura gamu za gamu poreveveina joladi zoku ngavulu pitikole!>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
And even the very hairs of your head are all numbered. So do not be afraid; you are worth more than many sparrows.
8
GHN
<<Ma poja valeadigamu ara za gamu: na tinoni za ule votuniziu ara pa moedi ria na tinoni ko aza za maka taqu za gua, za pala mina ule votuni tugu na Tuna na Tinoni pa moedi ria na mateana tana Tamaza aza.
BSB
BSB:
I tell you, everyone who confesses Me before men, the Son of Man will also confess him before the angels of God.
9
GHN
Goto na tinoni za kilu paleniziu ara pa moedi ria na tinoni, za pala mina kilu paleni tugu pa moedi ria na mateana tana Tamaza na Tuna na Tinoni aza.
BSB
BSB:
But whoever denies Me before men will be denied before the angels of God.
10
GHN
Na tinoni za paranga vasela laoia na Tuna na Tinoni za mina boka taleozoni gu. Goto na tinoni za vamoroania na Ongu Tabuna za minake izongo taleozoni zozoto aza.
BSB
BSB:
And everyone who speaks a word against the Son of Man will be forgiven, but whoever blasphemes against the Holy Spirit will not be forgiven.
11
GHN
Tonai mari toka ragata laodigamu pa varituti pa ruma varivarikamuna, pa moedi ria na bangara babi na qavuna, za munake roquroqu mamatani ae mami paranga vei babi na za mami pojai za mami talegaza muna gua.
BSB
BSB:
When you are brought before synagogues, rulers, and authorities, do not worry about how to defend yourselves or what to say.
12
GHN
Ura pala na Ongu Tabuna tu mina ule vadigamu pa totozo aza ria na paranga tuvizidi muna pojaria gamu,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
For at that time the Holy Spirit will teach you what you should say.”
13
GHN
Ego maka tinoni pa varikamu minete tinoni za ari za guni vei i Jisu, <<Tinoni varivagigalai, mu pojani na tugaqu marene ko mi pikata vaniziu na izizongo za loi vakole vadigami na tamamami,>> za guni.
BSB
BSB:
Someone in the crowd said to Him, “Teacher, tell my brother to divide the inheritance with me.”
14
GHN
Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Qokolo, nake qua roiti ara za mana pitugamu beto mana pikata vadigamu na miu zakazava gamu izongoria gamu kori!>> za guni.
BSB
BSB:
But Jesus replied,
“Man, who appointed Me judge or executor between you?”
15
GHN
Beto ari za gudi vei i Jisu ria doru, <<Mu kopu muledigamu! Muke vapugeleni na nyoroguana na izizongo za na miu toa. Ura na toa tana tinoni za zake kole pa pugele zokuna na nana izizongo,>> za gua.
BSB
BSB:
And He said to them,
“Watch out! Guard yourselves against every form of greed, for one’s life does not consist in the abundance of his possessions.”
16
GHN
Beto za pojadi za na vavakato vavapada ani: <<Kolenana za maka tinoni izizongo ko na nana pezo za masuru valeana.
BSB
BSB:
Then He told them a parable:
“The ground of a certain rich man produced an abundance.
17
GHN
Za kole varipera na roquna makana aza, ari za gua vei, <Kepore mule za ketakoi vei mana vakoledi na qua vuvua mana tekuria pa qua inuma ara. Ko na za beka za mana roitini ara?> za gua.
BSB
BSB:
So he thought to himself, ‘What shall I do, since I have nowhere to store my crops?’
18
GHN
Beto ari za gua vei mule, <Leana, ari gu mana roiti vei ara. Mana jegara paledi ria na qua ruma vavakoleni ganiganina ko mana roiti valavataria. Ko ketakoi za mana vakoledi na gequ ganigani mana tekudi pa qua inuma beto kaki qua zakazava mule.>
BSB
BSB:
Then he said, ‘This is what I will do: I will tear down my barns and will build bigger ones, and there I will store up all my grain and my goods.
19
GHN
Beto za ari mana paranga veiniziu makaqu, <Marene! koviria tu za vavagua za na mua toa! Qari kubo jola na mua zakazava leadi na padana na kubo aoro. Mu pekipekini gu, mu tekuteku beto mu bukubuku vapotepotegemu, beto mu suvere qeraqeramua!> managuniziu,>> za gua za na tinoni izizongo.
BSB
BSB:
Then I will say to myself, “You have plenty of good things laid up for many years. Take it easy. Eat, drink, and be merry!”’
20
GHN
Ba ari za guni vei na Tamaza aza, <<Na duviduvili ao! Pa bongi tugu ani mina tateku pale za na toa tamu. Ko i zei mina izongoria ria na mua zakazava qu buti varikamudi zara?>> za guni.
BSB
BSB:
But God said to him, ‘You fool! This very night your life will be required of you. Then who will own what you have accumulated?’
21
GHN
<<Ko zara pala mina vei za na tinoni za boko varikamu nana zakazava makana pa pezo ba zake izizongo pa dogodogoro tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
This is how it will be for anyone who stores up treasure for himself but is not rich toward God.”
22
GHN
Beto ari za gudi vei i Jisu ria na nana sepele, <<Ko za vei zara za ara ma pojadigamu: muke kole mamatani na miu toa beto na za muna gania, babi na tinimiu beto na za muna pokoni.
BSB
BSB:
Then Jesus said to His disciples,
“Therefore I tell you, do not worry about your life, what you will eat, or about your body, what you will wear.
23
GHN
Na miu toa za poreveveina jolani na ganigani, beto na tinimiu za poreveveina jolani na poko.
BSB
BSB:
For life is more than food, and the body more than clothes.
24
GHN
Mu dogoro laoria ria na manugu qari tatava ko! Ria za qarike umuma beto qarike ababu, beto za kepore tugu vei na dia ruma vavavakoleni ganiganina, ba na Tamaza za vatekutekuria gu ria! Ba gamu tu za gamu poreveveina joladi ria na manugu tatatavadi!
BSB
BSB:
Consider the ravens: They do not sow or reap, they have no storehouse or barn; yet God feeds them. How much more valuable you are than the birds!
25
GHN
I zei gamu tonai za kole suvere takulanga nari za tori boka vakakazia mae tu iapeki za na nana toa? Bi mija tugu!
BSB
BSB:
Who of you by worrying can add a single hour to his life?
26
GHN
Ko vei muna oqoro boka roitini gamu za maka zakazava peki vei zara, nari za ae za vei gamu korapa takulangadi mule kaki goto zakazava?
BSB
BSB:
So if you cannot do such a small thing, why do you worry about the rest?
27
GHN
Mu dogoro laoria ria na gavoro pirudi ko! Qarike pavu taleni na roiti beto qarike pitipitidia poko ria. Ba ma poja valeadigamu ara za gamu: pa doruna na izizongo ti Solomone na bangara, za kepore maka poko tana za bi batabata leana vei maka ria na gavoro ari.
BSB
BSB:
Consider how the lilies grow: They do not labor or spin. Yet I tell you, not even Solomon in all his glory was adorned like one of these.
28
GHN
Ria gu na gavoro qarike toa vazovai beto qari tagona lao pale pa iku ba za vapokopokoria tugu na Tamaza ria. Ba gamu za gamu poreveveina joladi ria na gavoro, ko za zozoto jola za pala mina vapokopokogamu aza. Za peki jola na miu rangerange za gamu!
BSB
BSB:
If that is how God clothes the grass of the field, which is here today and tomorrow is thrown into the furnace, how much more will He clothe you, O you of little faith!
29
GHN
Ko zara za vei za, muke nyaqo gojogojoria doru totozo gamu za na zakaza muna gania na bukua beto mike rabeke na miu roquroqu.
BSB
BSB:
And do not be concerned about what you will eat or drink. Do not worry about it.
30
GHN
Ura ria doru zakazava ari za ria na tinoni rodomo pa kasia guguzu za qari nyaqo vitivitigiria, goto gamu na tamamiu pa noka ba za tori gilagila betorianana tu za muna toadi gamu ria na zakazava veveidi ari.
BSB
BSB:
For the Gentiles of the world strive after all these things, and your Father knows that you need them.
31
GHN
Goto gamu za mu nyaqo momoea mae tu na binangara tana Tamaza, beto mina vadigamu aza ria doru zakazava veveidi ari,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
But seek His kingdom, and these things will be added unto you.
32
GHN
<<Muke matagutu, qua minete, ura na Tamamiu pa noka za na nana binangara tu ba za tori valeanaia tu ko mina iadigamu.
BSB
BSB:
Do not be afraid, little flock, for your Father is pleased to give you the kingdom.
33
GHN
Mu vavaidi ria na miu izizongo beto na poatadi za mu iadi ria qari golaba. Mu tekua na pausu aza zake boka taunyara mumutu, aza za na izizongo pa noka ketakoi minake boka murimuri, kepore na tinoni mari boka ikoa, beto na tamo minake boka ganiria.
BSB
BSB:
Sell your possessions and give to the poor. Provide yourselves with purses that will not wear out, an inexhaustible treasure in heaven, where no thief approaches and no moth destroys.
34
GHN
Ura ketakoi qari kole na miu izizongo za ketakoi tugu qari kole za na bulomiu,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
For where your treasure is, there your heart will be also.
35
GHN
<<Mu suvere vanaqiti doru totozo. Mu vei ria qari saqiti vamaururia na dia poko roiti ko qari vanaqiti roiti, beto muke vakipuria na miu juke.
BSB
BSB:
Be dressed for service and keep your lamps burning.
36
GHN
Mu suvere gelegele vei ria na nabulu qari korapa adonia na mule lamena na dia bangara za lao somana pa vavolo varielava. Ko totonai mina mule lame ko mina kikia pa atakamana, za mari siqarai revanga vani na atakamana.
BSB
BSB:
Then you will be like servants waiting for their master to return from the wedding banquet, so that when he comes and knocks, they can open the door for him at once.
37
GHN
Mari qera ria na nabulu ria totonai za lame kamu na dia bangara za qari korapa suvere gelegeleni aza! Ma poja zozotodigamu ara gamu: mina vazaea aza za nana poko ninabulu, mina valao adonoria pa tevolo ari ka viza nabulu ari ko mina vatana vadi na tekutekuna ko mari tekuteku.
BSB
BSB:
Blessed are those servants whom the master finds on watch when he returns. Truly I tell you, he will dress himself to serve and will have them recline at the table, and he himself will come and wait on them.
38
GHN
Ko vei bi na korapa bongi tu za babi na jola korapa bongi tu za bi mule lame batiria bari korapa gelegeleni, nari za mari qera tugu ria.
BSB
BSB:
Even if he comes in the second or third watch of the night and finds them alert, those servants will be blessed.
39
GHN
Mu nongoro vakoititia ani! Vei bi tori gilagila momoea tu na tinoni kolenana ruma za na totozo lame tana tinoni ikikona za pala minake boka pururu luge laoia na tinoni ikikona za nana ruma.
BSB
BSB:
But understand this: If the homeowner had known at what hour the thief was coming, he would not have let his house be broken into.
40
GHN
Ko zara za vei za gamu ba mu kole suvere vanaqiti. Ura na Tuna na Tinoni za pala mina mule lame pa totozo gamuke rove veini mina lame,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
You also must be ready, because the Son of Man will come at an hour you do not expect.”
41
GHN
Nari ari za gua vei i Pita, <<Bangara, tadigami na sepele gu qu guni ao za na vavakato vavapada ani, ba tadigami doru tinoni tugu?>> za gua.
BSB
BSB:
“Lord,” said Peter, “are You addressing this parable to us, or to everyone else as well?”
42
GHN
Nari ari za gua vei za na Bangara, <<I zei za na nabulu tarangena beto na tavagigalana? Aza tugu za na nabulu mina vatiolatai na bangara ko aza za mina kopuni nana ruma beto mina iadi mule na ganigani ria kaki nana nabulu pa totozo tamijatana.
BSB
BSB:
And the Lord answered,
“Who then is the faithful and wise manager, whom the master puts in charge of his servants to give them their portion at the proper time?
43
GHN
Mina qera za na nabulu aza vei mina korapa roiti valeana vei zara aza totonai mina mule lame batia na nana bangara.
BSB
BSB:
Blessed is that servant whose master finds him doing so when he returns.
44
GHN
Ara ma poja valeadigamu zozoto: mina vatiolata lavatia na nana bangara za na tinoni aza, beto mina vakopudi dorudi nana izizongo.
BSB
BSB:
Truly I tell you, he will put him in charge of all his possessions.
45
GHN
Ba vei bi roquroqu za na tinoni aza, <Koi, pala minake oqanai mule za na qua bangara,> bi gua, ko bi podalai majamaja laolamedi ria na nabulu marene beto na nabulu reko, beto bi kole gu ngojangoja vapotepotegana beto bi kole bukubuku vadigedigereni gu,
BSB
BSB:
But suppose that servant says in his heart, ‘My master will be a long time in coming,’ and he begins to beat the menservants and maidservants, and to eat and drink and get drunk.
46
GHN
nari za totonai mina korapa gu roiti vei aza zara pa rane na totozo zake rove veini mina mule na nana bangara. Pala mina vakilasa valeania na bangara aza, beto mina gona laoni tadiria qarike vakepore zozotoa na Tamaza.
BSB
BSB:
The master of that servant will come on a day he does not expect and at an hour he does not anticipate. Then he will cut him to pieces and assign him a place with the unbelievers.
47
GHN
Ko na nabulu za gilagilainana aza vei za nyoroguani na nana bangara ba zake vanaqiti beto zake roitini aza vei za nyoroguani nana bangara, za mina tapiqopiqolo valeana aza.
BSB
BSB:
That servant who knows his master’s will but does not get ready or follow his instructions will be beaten with many blows.
48
GHN
Goto na nabulu zake gilagilai na manugu za nyoroguani na nana bangara, ko za roitini aza bi boka tapiqoloni, za pala minake loka neqina za na piqolo mina tekua aza. Ba aza za ia vakubokubo vani na Tamaza ko mina kopudi, za na kubokubona tugu za nyoroguani ko mina variiani na tinoni aza. Ko aza za taiani na zokuna za pala na zokuna tugu za mari tepani ria na tinoni aza,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
But the one who unknowingly does things worthy of punishment will be beaten with few blows. From everyone who has been given much, much will be required; and from him who has been entrusted with much, even more will be demanded.
49
GHN
<<Na iku tu za qa pogozo lagereni ara pa pezo, ko na qua nyorogua za bi oqanai toa vuruvurungu tu aza qa gua!
BSB
BSB:
I have come to ignite a fire on the earth, and how I wish it were already kindled!
50
GHN
Ba maka paputaiso vitigi za pala mana lugea mae ara, ko aza za qa korapa takulangani ara tinganai mina jola tu aza.
BSB
BSB:
But I have a baptism to undergo, and how distressed I am until it is accomplished!
51
GHN
Keta mu roquroqua gamu za na bule za qa pogozo lameni ara pa pezo keta mu gua. Dai! Ma pojadigamu: Nake bule za qa pogozo lameni ara, goto na varipikatai tu.
BSB
BSB:
Do you think that I have come to bring peace to the earth? No, I tell you, but division.
52
GHN
Podalai koviria za vei ari ka lima za pa maka puku tatamana za pala mari varipikatai ko ari kue pala mari taleria ari kori, ari kori mari taleria ari kue.
BSB
BSB:
From now on, five in one household will be divided, three against two and two against three.
53
GHN
Pala mari varipikatai ko na tamadi mina kanai na tudi marene, na tudi marene mina kanai na tamadi. Na tinadi mina kanai na tudi reko, na tudi reko mina kanai na tinadi. Na tinadi za mina kanai na nana roroto reko roadi, na roroto reko roadi za mina kanai na roadi reko,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
They will be divided, father against son and son against father, mother against daughter and daughter against mother, mother-in-law against daughter-in-law and daughter-in-law against mother-in-law.”
54
GHN
Beto za paranga laoria i Jisu ria na minete tinoni, <<Aza tugu gamu batia gamu za na pauku za lame vei pa kale suvu tapo, nari za gamuke oriavo tugu paranga vei ari za gamu, <Koi, pala mina lame za na qolapezo,> gamu gua, nari za okoro tugu za na kota.
BSB
BSB:
Then Jesus said to the crowds,
“As soon as you see a cloud rising in the west, you say, ‘A shower is coming,’ and that is what happens.
55
GHN
Beto aza tugu gamu turu bata lao vei pa suvu tapo ko gamu vagilagilai na gava za raja keta pa kale merimiu, za gamu paranga za gamu, <Koi, pala mina dadanga za na kota,> gamu gua, nari za dadanga tugu za na kota.
BSB
BSB:
And when the south wind blows, you say, ‘It will be hot,’ and it is.
56
GHN
Na tinoni vavabata sekesekemiu za gamu! Gamu boka dogoro gilagilai gamu za na rijodi beto na kanokodi na pezo beto na vavagalo kota, ba ae za vei ko gamuke boka tu dogoro gilagilai gamu za na roiti za roitidi na Tamaza pa totozo ani?>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
You hypocrites! You know how to interpret the appearance of the earth and sky. Why don’t you know how to interpret the present time?
57
GHN
<<Beto ae za vei ko gamuke boka tu dogoro pikatia makamiu gamu za na roiti tuvizina?
BSB
BSB:
And why don’t you judge for yourselves what is right?
58
GHN
Tonai qu korapa lalaomiu tana tinoni varituti za gamu kori na mua kana, za mu podeke vitivitigia ko mu vatuvizi momoea ko mu popoa mae tu za na mua tapata tonai qu oqoro lao ao pa varituti. Ura vei manake vei, za pala muna tatoka lao tana tinoni za roitini na varivarituti, ko na tinoni za varivarituti aza mina valaogo tana tinoni kopu ruma varipiu, beto ko na tinoni kopu mina valugego pa ruma varipiu ao.
BSB
BSB:
Make every effort to reconcile with your adversary while you are on your way to the magistrate. Otherwise, he may drag you off to the judge, and the judge may hand you over to the officer, and the officer may throw you into prison.
59
GHN
Ko ma poja veinigo ari ara ao: pala munake votu pa ruma varipiu ao, tinganai muna lipu vaokotia ao za na padana qu tavakilasani,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
I tell you, you will not get out until you have paid the very last penny.”
Chapter complete
You’ve read Luke 12
Chapter 12 of 24 in Luke
Up next
Luke 13
Read Luke 13
Back to Luke 11
Go deeper
Commentary
What the commentators say on Luke 12
A question this chapter raises
Did Jesus come to bring a sword, not peace?
GHN
Ghanongga. Copyright © 2024 The Seed Company. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
Luke 11
Luke 12
Luke 13