Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v2.6.0
Skip to content
Opened
en
Today
Ask
Read
Journey
More
Luke
Luke
16
GHN
BSB
A
a
Luke 16
16
Luke
The journey to Jerusalem
Ghanongga
Abraham
, person
Lazarus
, person
Moses
, person
John
, person
Ghanongga
Berean Standard Bible
1
GHN
Ego za paranga laoria i Jisu ria na nana sepele: <<Kolenana za maka tinoni izizongo za pore maka nana nabulu ko aza za kopudi doru nana zakazava. Ko ria kaki qari vavakato vani na tinoni izizongo ani za na veveina za aru vikevikereria na nabulu za kopudi za na nana poata.
BSB
BSB:
Jesus also said to His disciples,
“There was a rich man whose manager was accused of wasting his possessions.
2
GHN
Nari za kuku valugea na tinoni izizongo za nana nabulu ani, ko ari za guni vei, <Na za aza qa nongoroni ara na veveimu ao ani? Mu valamea na vavakatona na kopu vareregena na qua izizongo, ura koviria munake kopu vareregia na qua izizongo ara ao!> za guni.
BSB
BSB:
So he called him in to ask, ‘What is this I hear about you? Turn in an account of your management, for you cannot be manager any longer.’
3
GHN
Nari za kole roquroqu makana za na nabulu kopu, <Pala mina vabetoziu na qua bangara pa qua roiti ara. Ko na za beka za mana roitini ara tonai? Qake boka roiti pa inuma ara, beto na tepatepa tadiria na tinoni ba qa keani tugu.
BSB
BSB:
The manager said to himself, ‘What shall I do, now that my master is taking away my position? I am too weak to dig and too ashamed to beg.
4
GHN
Ego, leana, ari gu za mana roiti vei ara, ko totonai mana tavabeto pa qua roiti kopu ara ba mari koledia ria na kubo qua baere mari vatataziu pa dia ruma,> za gua.
BSB
BSB:
I know what I will do so that after my removal from management, people will welcome me into their homes.’
5
GHN
Ko za kuku makamaka vakamuria aza ria na tinoni qari oqoro tabaria na dia lipulipu tana nana bangara. Za nanazia aza za na tinoni momoe, <Ao ka viza za na mua lipulipu tana bangara taqu?> za guni.
BSB
BSB:
And he called in each one of his master’s debtors. ‘How much do you owe my master?’ he asked the first.
6
GHN
Nari ari za gua vei za na tinoni aza, <Maka gogoto daramu tototoni oela olive pugeledi,> za gua. Nari za paranga za na tiolata za kopu, <Ego, ani za na mua pepa lipulipu. Mu siqarai nyumu ko mu kutia ka limangavuluputa tototoni oela pugeledi mu gua,> za gua aza.
BSB
BSB:
‘A hundred measures of olive oil,’ he answered. ‘Take your bill,’ said the manager, ‘sit down quickly, and write fifty.’
7
GHN
Beto za nanazia mule za maka, <Goto ao za ae za vei? Ka viza za na mua lipulipu tana bangara taqu?> za guni. Nari za paranga za na tinoni aza, <Maka gogoto baeke vuiti,> za gua. Nari za paranga za na nabulu kopu, <Leana, ani za na mua pepa lipulipu. Mu kutia gu ka vesungavuluputa gu,> za guni.
BSB
BSB:
Then he asked another, ‘And how much do you owe?’ ‘A hundred measures of wheat,’ he replied. ‘Take your bill and write eighty,’ he told him.
8
GHN
Ko za dogoro valavatia na bangara za na nabulu sekesekena ani. Ura za dogoro momoe laoa na totozo uka riza aza, ko za vatanani na nana toa makana. Ria na tinoni pa kasia guguzu ani za qari tavagigala joladi ria na tinoni tana kabere pa roverove vevei zara.
BSB
BSB:
The master commended the dishonest manager because he had acted shrewdly. For the sons of this age are more shrewd in dealing with their own kind than are the sons of light.
9
GHN
Zara za vei ko ma pojadigamu ara za gamu: mu variiadi ria na miu izizongo pa pezo ko mi pore miu baere, ko tonai mina beto pudala nari za mari vatogagamu pa guguzu kole jolana.
BSB
BSB:
I tell you, use worldly wealth to make friends for yourselves so that when it is gone, they will welcome you into eternal dwellings.
10
GHN
Aza za tarange pa kopudi na zakazava pekipeki za mina tarange tugu pa kopudi na zakazava lavalavata; goto aza zake tarange pa kopudi na zakazava pekipeki za minake tarange tugu pa kopudi na zakazava lavalavata.
BSB
BSB:
Whoever is faithful with very little will also be faithful with much, and whoever is dishonest with very little will also be dishonest with much.
11
GHN
Vei munake tarange za gamu pa kopudi na izizongo pa pezo, za i zei mina rangegamu ko mina vakopudigamu na izizongo zozoto?
BSB
BSB:
So if you have not been faithful with worldly wealth, who will entrust you with true riches?
12
GHN
Ko vei munake tarange za gamu pa kopuna na izizongo tana goto tinoni, za i zei mina rangegamu ko mina vakopudigamu ria na miu izizongo makamiu?
BSB
BSB:
And if you have not been faithful with the belongings of another, who will give you belongings of your own?
13
GHN
Kepore maka nabulu mina boka makarai nabuludi za kori bangara. Pala maka minake tavaraguani goto maka za mina roquroqua; pala mina valavatia maka goto maka mina vakepore veveinai. Ko munake boka makarai nabuludi gamu za na Tamaza beto na izizongo,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
No servant can serve two masters. Either he will hate the one and love the other, or he will be devoted to the one and despise the other. You cannot serve both God and money.”
14
GHN
Ego tonai qari nongoria ria na Parese za vei zara za qari kole vavaledeni ria i Jisu, ura na galegale bulo poata ria.
BSB
BSB:
The Pharisees, who were lovers of money, heard all of this and were scoffing at Jesus.
15
GHN
Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Gamu ka viza gu ari za gamu vavadogoro veidigamu na tinoni tuvizimiu makamiu pa moedi na tinoni, ba na Tamaza za gilagilainana na bulomiu. Ura ria na zakazava qari tadogoro vaporeveveidi ta tinoni za qari lulasa ikeredi jola pa dogodogoro tana Tamaza.
BSB
BSB:
So He said to them,
“You are the ones who justify yourselves before men, but God knows your hearts. For what is prized among men is detestable before God.
16
GHN
Na Vavanau beto na kutikuti tadiria na tinoni korokorotai za qari tokaria na tinoni tinganai za kamu pa totozo ti Jone Paputaiso. Podalai pa totozo aza ko za kamu koviria za tatarae za na nongoro leana na veveina na binangara tana Tamaza, ko na kubo tinoni za qari podeke vitivitigia ko mari luge laoa qari gua.
BSB
BSB:
The Law and the Prophets were proclaimed until John. Since that time, the gospel of the kingdom of God is being preached, and everyone is forcing his way into it.
17
GHN
Ba vei mina murimuri tu za na oka beto na pezo, ba maka gaji ikete pa Vavanau ba minake izongo lotu kenana.
BSB
BSB:
But it is easier for heaven and earth to pass away than for a single stroke of a pen to drop out of the Law.
18
GHN
Na tinoni za loi pale na maqotana ko za lao elava sogai mule maka goto reko za barabarata tugu aza. Beto aza na tinoni za elavia na reko qari loi pale za barabarata tugu aza,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Anyone who divorces his wife and marries another woman commits adultery, and he who marries a divorced woman commits adultery.
19
GHN
<<Ego kolenana za maka tinoni izizongo za pokodi na poko batabata leadi na poreveveidi beto za suvere ko za tekuteku valeanagana doru rane.
BSB
BSB:
Now there was a rich man dressed in purple and fine linen, who lived each day in joyous splendor.
20
GHN
Ko za kolenana mutugu za maka tinoni varivarivasevina na izongona i Lazarasi, za tubutubu beto doru tinina, ko qari lalao loia ria pa atakamana tana tinoni izizongo aza.
BSB
BSB:
And a beggar named Lazarus lay at his gate, covered with sores
21
GHN
Ko za kole nyonyoro ganiria na vuvuvuzu ganigani qari lolotu pa tevolo tana tinoni izizongo aza ba zake boka, goto ria na sie tu za qari lao kole memeai na tubuna.
BSB
BSB:
and longing to be fed with the crumbs that fell from the rich man’s table. Even the dogs came and licked his sores.
22
GHN
Ego tonai za uke za na tinoni varivarivasevina, za qari kamu titai ria na mateana aza, ko za lao nyumu kekeria i Ebarahami aza ko za somana tekuteku pa vavolo pa noka. Na tinoni izizongo ba za uke tugu, ko za tagolomo aza.
BSB
BSB:
One day the beggar died and was carried by the angels to Abraham’s side. And the rich man also died and was buried.
23
GHN
Totonai za kole suvere vitigi pa heli nari za enga zae nari za batia i Ebarahami pa zouna tu beto i Lazarasi za korapa pa keketaina.
BSB
BSB:
In Hades, where he was in torment, he looked up and saw Abraham from afar, with Lazarus by his side.
24
GHN
Nari za kuku viviva aza, ari za gua vei, <Kei, Ebarahami, tamaqu! Mu roquroqu tokaniziu. Mu garunia i Lazarasi ko mi totuni pa pie za na karukarusuna gu, ko mi lame valomozia na meaqu, ura qa varivasevi na vitigi ara pa iku ani!> za gua.
BSB
BSB:
So he cried out, ‘Father Abraham, have mercy on me and send Lazarus to dip the tip of his finger in water and cool my tongue. For I am in agony in this fire.’
25
GHN
Nari ari za gua vei i Ebarahami, <Tuqu, mu roquroqua mae aza totonai na toamu ao. Qu izongo betoria ao ria na zakazava leleadi, goto i Lazarasi za suvere varivasevi za totonai. Ba koviria za suvere qeraqera aza, goto ao za qu suvere vitigi.
BSB
BSB:
But Abraham answered, ‘Child, remember that during your lifetime you received your good things, while Lazarus received bad things. But now he is comforted here, while you are in agony.
26
GHN
Ko nake zakazava ria gu makadi za! Goto maka oqili loluna na revatana jola tugu vei za kole pa varikorapaida gita, ko ria mari nyorogua karovo ko mari lao ketakoi tadigamu mari gua za marike boka, beto ko ria mari nyorogua karovo lame pana tadigami pani mari gua za marike boka,> za gua.
BSB
BSB:
And besides all this, a great chasm has been fixed between us and you, so that even those who wish cannot cross from here to you, nor can anyone cross from there to us.’
27
GHN
Nari ari za gua vei za na tinoni izizongo, <Ego mina vei za, kei Ebarahami tamaqu, qa tepa vitivitigigo ara ao ko mu garunu laoni gu pa ruma tana tamaqu i Lazarasi zana!
BSB
BSB:
‘Then I beg you, father,’ he said, ‘send Lazarus to my father’s house,
28
GHN
Ka lima ria na taiqu marene qari korapa ketakoi. Mu pojani i Lazarasi ko mi lao poja vaneqineqidi, keta mari lame pa ia za kolea na vitigi pani,> za gua.
BSB
BSB:
for I have five brothers. Let him warn them, so that they will not also end up in this place of torment.’
29
GHN
Nari za paranga i Ebarahami, <Na kutikuti ti Mosese beto ko tadiria na tinoni korokorotai za qari korapa koledia, ko mari vainongoro lao gu tadiria ria,> za gua aza.
BSB
BSB:
But Abraham replied, ‘They have Moses and the Prophets; let your brothers listen to them.’
30
GHN
Nari ari za gua vei za na tinoni izizongo, <Dai, Ebarahami, tamaqu! Vei mina toa mule tu pa uke za maka tinoni ko mina mule lao vavakato vadi za pala mari nongoria, ko mari gabala loiria ria na dia sela,> za gua aza.
BSB
BSB:
‘No, father Abraham,’ he said, ‘but if someone is sent to them from the dead, they will repent.’
31
GHN
Nari ari za gua vei i Ebarahami, <Vei marike nyorogua nongoria ria za na kutikuti ti Mosese beto tadiria na tinoni korokorotai, nari za vei mina toa mule tugu pa uke za maka tinoni ko mina mule lao, ba pala mari daidia tugu vazozoto!> za gua,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Then Abraham said to him, ‘If they do not listen to Moses and the Prophets, they will not be persuaded even if someone rises from the dead.’”
Chapter complete
You’ve read Luke 16
Chapter 16 of 24 in Luke
Up next
Luke 17
Read Luke 17
Back to Luke 15
Go deeper
Commentary
What the commentators say on Luke 16
A question this chapter raises
If God exists, why is he so hidden?
GHN
Ghanongga. Copyright © 2024 The Seed Company. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
Luke 15
Luke 16
Luke 17