Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v1.37.4
Skip to content
Opened
Today
Ask
Read
Journey
More
Matt
Matthew
13
GHN
BSB
A
a
Matthew 13
13
Matthew
Ministry in Galilee: words and deeds
Ghanongga
Jesus
, person
Isaiah
, person
Mary
, person
James
, person
Jude
, person
Joseph
, person
Simon
, person
Ghanongga
Berean Standard Bible
1
GHN
Ego na rane tugu aza za taloi pa ruma aza i Jisu, ko za lao pa keketaina na ovuku ko za nyumu ketakoi.
BSB
BSB:
That same day Jesus went out of the house and sat by the sea.
2
GHN
Na minete tinoni lavata za qari varikamuni aza, ko za lao tu zae ko za nyumu pa maka koaka aza. Goto na puku minete tinoni za qari turu gu pa paroparona.
BSB
BSB:
Such large crowds gathered around Him that He got into a boat and sat down, while all the people stood on the shore.
3
GHN
Ko kubo zakazava za vagigalaidi aza pa vavakato vavapada. Ko za vavakato vei ari aza. <<Kolenana za maka tinoni umuma za keni iparadi na kiko pa nana inuma.
BSB
BSB:
And He told them many things in parables, saying,
“A farmer went out to sow his seed.
4
GHN
Totonai za kole iparadi aza ria na kiko, za kaki za qari lotu lao pa lodaka zona pa rereregena tana tinoni, ko qari tatava kamu na manugu ko qari tobiki gani betoria na gedi.
BSB
BSB:
And as he was sowing, some seed fell along the path, and the birds came and devoured it.
5
GHN
Goto kaki mule za qari lotu lao pa buturuna ketakoi zake kubo pezona. Ko qarike oriavo tugu pidokodia za na kiko ria, ura zake kubo na pezo.
BSB
BSB:
Some fell on rocky ground, where it did not have much soil. It sprang up quickly because the soil was shallow.
6
GHN
Ba tonai za zagere gu na tapo nari za alanga vamaleiria, ura za kepore na bageredi.
BSB
BSB:
But when the sun rose, the seedlings were scorched, and they withered because they had no root.
7
GHN
Goto kaki kiko mule za qari lotu lao pa gazoro varivarioka, ko za pilu vaukeria na gazoro varivarioka.
BSB
BSB:
Other seed fell among thorns, which grew up and choked the seedlings.
8
GHN
Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo masuruna ko qari vua valeana. Ko kaki za qari vua gogoto, kaki za qari vua vonomongavulu, goto kaki za qari vua uengavulu.
BSB
BSB:
Still other seed fell on good soil and produced a crop—a hundredfold, sixtyfold, or thirtyfold.
9
GHN
Aza za kolenana talingana za mi vainongoro valeana!>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
He who has ears, let him hear.”
10
GHN
Ego aza tugu za beto za qari rijo lao tata ko qari nanazia ria na nana sepele i Jisu, <<Ae za vei ko qu varoitiria tu na vavakato vavapada ao tonai qu parangaria ria na tinoni?>> qari guni.
BSB
BSB:
Then the disciples came to Jesus and asked, “Why do You speak to the people in parables?”
11
GHN
Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ura gamu gamu tori taiani tu za na gigalai golomona na binangara pa noka ko gamu gilagilaimiu, ba tadiria na tinoni za korapa pae.
BSB
BSB:
He replied,
“The knowledge of the mysteries of the kingdom of heaven has been given to you, but not to them.
12
GHN
Aza na tinoni za tori porenana tu za mina taia mutugu ko mina pugele nyonyoa na nana. Aza na tinoni za keporenana za aza tugu iapeki za izongia ba mina tateku pale tugu.
BSB
BSB:
Whoever has will be given more, and he will have an abundance. Whoever does not have, even what he has will be taken away from him.
13
GHN
Na ginuana qa varivagigalaidi na vavakato vavapada za ura qari dogodogoro tugu ria ba qarike batabata, qari vainongoro tugu ba qarike nongonongoro beto qarike vakaberiadia maka za.
BSB
BSB:
This is why I speak to them in parables: ‘Though seeing, they do not see; though hearing, they do not hear or understand.’
14
GHN
Ko za gore votu tugu tadiria za na korokorotai ti Aisea, aza ari za gua vei, <Muna nongoro ko muna nongoro za gamu, ba munake vakaberia. Muna dogoro ko muna dogoro za gamu, ba munake batia.
BSB
BSB:
In them the prophecy of Isaiah is fulfilled: ‘You will be ever hearing but never understanding; you will be ever seeing but never perceiving.
15
GHN
Ura na bulodi na tinoni ari za dupa na talingadi za kiqili patu beto na matadi qarike batabata. Keta mari batabatani na matadi, mari nongonongoro na talingadi, beto mi tavagigala na bulodi ko mari gabala mule lame ko ara ma salanaria,> za gua na Tamaza.
BSB
BSB:
For this people’s heart has grown callous; they hardly hear with their ears, and they have closed their eyes. Otherwise they might see with their eyes, hear with their ears, understand with their hearts, and turn, and I would heal them.’
16
GHN
Ba gamu gamu tamana za gamu, ura gamu boka dogodogoro vatavagigala beto na nonongoro vakoititi.
BSB
BSB:
But blessed are your eyes because they see, and your ears because they hear.
17
GHN
Ura ma poja zozotodigamu ara za gamu: na zoku ria na tinoni korokorotai beto ria na tinoni tuvizidi pa moa za qari nyoroguani ko bari batiria ba bari nongoria ria qe gua na zakazava gamu batiria beto gamu nongororia gamu ari, ba qarike boka,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
For truly I tell you, many prophets and righteous men longed to see what you see but did not see it, and to hear what you hear but did not hear it.
18
GHN
<<Ego mu vainongoroni za na ginuana na vavakato vavapadana na tinoni umuma.
BSB
BSB:
Consider, then, the parable of the sower:
19
GHN
Na tinoni za nongoria na nongorona na binangara tana Tamaza ba zake vakaberia za lame na kutana nikerena ko za teku pale za na nongoro za tavavuvuzu pa bulona. Na tinoni aza za vei na kiko za tavavuvuzu pa lodaka zona.
BSB
BSB:
When anyone hears the message of the kingdom but does not understand it, the evil one comes and snatches away what was sown in his heart. This is the seed sown along the path.
20
GHN
Goto na kiko za tavavuvuzu pa pezo buturuna, za vei tugu na tinoni tonai za nongoria na nongoro nari zake oriavo tugu teku qeraqerani.
BSB
BSB:
The seed sown on rocky ground is the one who hears the word and at once receives it with joy.
21
GHN
Ba zake bagere valeana pa nana toa makana ko zake kole zovai pa nana toa. Ko tonai za raja za na tapata beto qari komitia na tinoni pa ginuana vei za vazozotoa na nongoro aza, nari zake oriavo tugu lotunana.
BSB
BSB:
But since he has no root, he remains for only a season. When trouble or persecution comes because of the word, he quickly falls away.
22
GHN
Goto na kiko za tavavuvuzu pa gazoro varivarioka, za vei na tinoni za nongoria na nongoro ba na tapatiana qari kole pa toa beto na roqu totodi na izizongo pa pezo za pilua za na nongoro aza ko zake vua valeana.
BSB
BSB:
The seed sown among the thorns is the one who hears the word, but the worries of this life and the deceitfulness of wealth choke the word, and it becomes unfruitful.
23
GHN
Goto na kiko za tavavuvuzu pa pezo masuruna za vei na tinoni za nongoria na nongoro beto za vakaberia. Aza za vua valeana ko za vua gogoto, na vonomongavulu beto na uengavulu,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
But the seed sown on good soil is the one who hears the word and understands it. He indeed bears fruit and produces a crop—a hundredfold, sixtyfold, or thirtyfold.”
24
GHN
Ego za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gudi vei, <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei tonai za keni vavuvuzia na kiko leana pa nana inuma za maka tinoni.
BSB
BSB:
Jesus put before them another parable:
“The kingdom of heaven is like a man who sowed good seed in his field.
25
GHN
Ba maka bongi totonai qari korapa puta beto ria doru tinoni za kamu za maka nana kana, ko za vavuvuzu vavarisomanai laodi na kiko ikikeredi za ketakoi za tori tavavuvuzu tu za na kiko leadi, beto ko za turu ko za keninana.
BSB
BSB:
But while everyone was asleep, his enemy came and sowed weeds among the wheat, and slipped away.
26
GHN
Tonai qari pidoko za na umuma ko qari podalai vua, nari za qari tabata pikata ria na buruburu ikikeredi qari toa varisomanai.
BSB
BSB:
When the wheat sprouted and bore grain, then the weeds also appeared.
27
GHN
Nari qari lao tana tinoni porenana inuma ria na pinauzu, ko ari qari gua vei, <Bangara, beko na kiko leadi gu za qu vavuvuzuria ao pa mua inuma, uve? Ko pae na koko lame veidi ria na buruburu ikikeredi qari toa pa inuma?> qari gua ria.
BSB
BSB:
The owner’s servants came to him and said, ‘Sir, didn’t you sow good seed in your field? Where then did the weeds come from?’
28
GHN
Nari za oe lao aza, <Na kana za roiti vei ani,> za gua aza. Nari qari paranga ria na pinauzu, <Ko ae vei qu nyoroguadigami ko mami keni sobusobulu paledi ria na buruburu ikikeredi?> qari gua.
BSB
BSB:
‘An enemy did this,’ he replied. So the servants asked him, ‘Do you want us to go and pull them up?’
29
GHN
Ba za paranga za na tinoni porenana inuma, <Dai, ura vei muna sobulu paledi gamu koviria, za pala muna sobulu kale tavitidi kaki umuma leadi.
BSB
BSB:
‘No,’ he said, ‘if you pull the weeds now, you might uproot the wheat with them.
30
GHN
Goto loiria ko mari makarai toa varikamudia tinganai mina kamua na totozo ababu. Totonai tu mina kamua na totozo ababu, za pala mana garunuria ara ria na tinoni ababu, ko mari sobulu momoe paledi ria na buruburu ikikeredi, beto mari piu varivarikamudi ko mari vato paledi pa iku. Beto za mari tubo varikamudi ria na vua matua leadi ko mari vakoleria pa qua ruma vavakole ganiganina,> za gua,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Let both grow together until the harvest. At that time I will tell the harvesters: First collect the weeds and tie them in bundles to be burned; then gather the wheat into my barn.’”
31
GHN
Beto za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gua vei, <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei maka kiko masitadi za tekua maka tinoni ko za vavuvuzia pa nana inuma.
BSB
BSB:
He put before them another parable:
“The kingdom of heaven is like a mustard seed that a man took and planted in his field.
32
GHN
Za peki joladi doru kiko aza, ba totonai za toa za lavata joladi doru umuma pa inuma. Ko za juki suvege lavata ketakoi aza, ko qari tatava kamu na manugu ko qari okoto roitidia vorivori na alale pa doru kaena,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Although it is the smallest of all seeds, yet it grows into the largest of garden plants and becomes a tree, so that the birds of the air come and nest in its branches.”
33
GHN
Beto za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gua vei, <<Na binangara pa noka za vei na vavakovuruni palava za tekua maka reko ko za qaliri varisomanaini pa kue bakete palava, ko za kovuru iolo beto tu za na palava doruna,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
He told them still another parable:
“The kingdom of heaven is like leaven that a woman took and mixed into three measures of flour, until all of it was leavened.”
34
GHN
Za kole varivagigalai laonana gu pa vavakato vavapada i Jisu totonai za kole varivagigalai tadiria na minete tinoni. Ko kepore za maka nana vavakato lao tadiria bike vavapodeke pa vavakato vavapada.
BSB
BSB:
Jesus spoke all these things to the crowds in parables. He did not tell them anything without using a parable.
35
GHN
Za roiti vei ari aza ko za vagore votua za aza vei za pojai na tinoni korokorotai, ari za gua vei, <<Mana paranga pa vavakato vavapada ara. Mana uledi ria na zakazava qari pae podalai tu na kasia guguzu,>> za gua.
BSB
BSB:
So was fulfilled what was spoken through the prophet: “I will open My mouth in parables; I will utter things hidden since the foundation of the world.”
36
GHN
Ego beto za taloi tadiria na minete tinoni i Jisu ko za luge pa leo ruma, nari za qari lao nanazia ria na nana sepele aza, ari qari guni vei, <<Mu ule vadigami na za ginuana za na vavakatona na buruburu ikikeredi pa inuma,>> qari gua ria.
BSB
BSB:
Then Jesus dismissed the crowds and went into the house. His disciples came to Him and said, “Explain to us the parable of the weeds in the field.”
37
GHN
Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gua vei, <<Aza za vavuvuzia na kiko leana za na Tuna na Tinoni.
BSB
BSB:
He replied,
“The One who sows the good seed is the Son of Man.
38
GHN
Na inuma za na kasia guguzu, ria na kiko leadi ria na tinoni pa binangara tana Tamaza, goto ria na buruburu ikikeredi za ria na tinoni tana kutana nikerena.
BSB
BSB:
The field is the world, and the good seed represents the sons of the kingdom. The weeds are the sons of the evil one,
39
GHN
Na kana aza za umadi ria na buruburu ikikeredi za na bangaradi na tomete. Na totozo ababu za na vinabetona na totozo, goto ria na tinoni ababu ria na mateana.
BSB
BSB:
and the enemy who sows them is the devil. The harvest is the end of the age, and the harvesters are angels.
40
GHN
Maka moqaza podeke vei qari tatubo varikamu ria na buruburu ikeredi ari ko qari tavato pale pa iku, za mina vei putaputa tugu aza za mina taroiti pa vinabetona na totozo.
BSB
BSB:
As the weeds are collected and burned in the fire, so will it be at the end of the age.
41
GHN
Na Tuna na Tinoni mina garunuria ria na nana mateana ko mari mijata paledi pa nana binangara ria doru zakazava varivatatupe beto ria qari roiti vasela.
BSB
BSB:
The Son of Man will send out His angels, and they will weed out of His kingdom every cause of sin and all who practice lawlessness.
42
GHN
Ko mari tagona valao pa leo iku memea ria ko ketakoi mari suvere lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi.
BSB
BSB:
And they will throw them into the fiery furnace, where there will be weeping and gnashing of teeth.
43
GHN
Goto ria na tinoni tuvizidi za mari tolanga vei na kaberena na tapo pa binangara tana Tamadi. Aza za kolenana talingana za mi vainongoro valeana!>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Then the righteous will shine like the sun in the kingdom of their Father. He who has ears, let him hear.
44
GHN
<<Na binangara pa noka za vei maka izizongo poreveveina kole golomona pa maka kobu pezo. Totonai za batia maka tinoni za na izizongo ani nari za amu vakole golomo sogai, beto ko za taloi qeraqera ko za keni vavai betodi ria doru zakazava za izongoria ko za vai tekua na nana za na kobu pezo aza,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
The kingdom of heaven is like treasure hidden in a field. When a man found it, he hid it again, and in his joy he went and sold all he had and bought that field.
45
GHN
<<Na binangara pa noka za vei mutugu maka tinoni za nyaqo ukukeria na patu leleadi na poreveveidi.
BSB
BSB:
Again, the kingdom of heaven is like a merchant in search of fine pearls.
46
GHN
Ko tonai za batia maka aza za batabata lea jola, nari za lao ko za vavai betodi ria doru nana zakazava ko za vaitekua na nana za na patu batabata lea jola ani,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
When he found one very precious pearl, he went away and sold all he had and bought it.
47
GHN
<<Na binangara pa noka za vei mutugu na vaqara za taipa lao pa kolo ko kubo okokoto iganadi za qari kura pa leona.
BSB
BSB:
Once again, the kingdom of heaven is like a net that was cast into the sea and caught all kinds of fish.
48
GHN
Totonai za pugelia na igana za na vaqara, za qari bako vaparoa pa parona ria na tinoni abu ko qari kole mijataria ria na igana. Ria na leadi za qari kuradi pa kurakurana, goto ria nake leadi za qari gona paledi.
BSB
BSB:
When it was full, the men pulled it ashore. Then they sat down and sorted the good fish into containers, but threw the bad away.
49
GHN
Ko pala zara tugu mina vei za pa vinabetona na totozo. Ria na mateana za mari votu lao ko mari mijata paledi ria na tinoni ikikeredi qari varisomanai tadiria na tinoni tuvizidi.
BSB
BSB:
So will it be at the end of the age: The angels will come and separate the wicked from the righteous
50
GHN
Ko mari tagona valao pa leo iku memea ria ko ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
and throw them into the fiery furnace, where there will be weeping and gnashing of teeth.
51
GHN
Ego beto za nanazaria i Jisu ria na nana sepele, ari za gua vei, <<Ae vei, gamu gilagilaimiu tugu gamu ria na varivagigalai ari?>> za gua. Nari za, <<E,>> qari gua ria.
BSB
BSB:
Have you understood all these things?”
“Yes,” they answered.
52
GHN
Nari ari za gudi vei, <<Ego ko za vei za, ria doru tinoni varivagigalai pa Vavanau ti Mosese qari tavagigalaini na veveina na binangara pa noka za qari vei na tinoni za vavoturia pa nana lose kopukopuni zakazavana ria na varivagigalai koregadi beto na leludi,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Then He told them,
“For this reason, every scribe who has been discipled in the kingdom of heaven is like a homeowner who brings out of his storeroom new treasures as well as old.”
53
GHN
Ego ko pa liguna za beto varivagigalaidi i Jisu ria doru vavakato vavapada ari, za taloi pa ia aza aza,
BSB
BSB:
When Jesus had finished these parables, He withdrew from that place.
54
GHN
ko za lao pa nana guguzu ketakoi za lavata zae ko za varivagigalai aza pa ruma varivarikamuna ketakoi. Ko qari gabara beto ria doru totonai qari nongoria na nana varivagigalai. Ko qari paranga ria, <<Pae za tekuni na bangara ani ria na gigigalai beto na roiti varivagabaradi veveidi zara?
BSB
BSB:
Coming to His hometown, He taught the people in their synagogue, and they were astonished. “Where did this man get such wisdom and miraculous powers?” they asked.
55
GHN
Taqe gilagilainada gu gita za na tinoni ani! Na tuna gu na kamada ani! Na izongona na tinana i Mere gu ke! Ko ria na taina marene ari Jekopi i Josepa i Saimone beto i Jiudasi gu ke!
BSB
BSB:
“Isn’t this the carpenter’s son? Isn’t His mother’s name Mary, and aren’t His brothers James, Joseph, Simon, and Judas?
56
GHN
Ko ria na luluna reko ba qari korapa gu suvere tavitigita ari! Ko na tinoni ani pae za butidi aza ria na varivagigalai beto na roiti veveidi zara?>> qari gua.
BSB
BSB:
Aren’t all His sisters with us as well? Where then did this man get all these things?”
57
GHN
Ko qari kilu pale ria aza. Ba ari za gudi vei Jisu ria, <<Na tinoni korokorotai pa nana guguzu ketakoi za lavata zae gu beto pa nana tatamana gu za zake tatavaragua, goto pa goto guguzu tu za tatavaragua,>> za gua aza.
BSB
BSB:
And they took offense at Him. But Jesus said to them,
“Only in his hometown and in his own household is a prophet without honor.”
58
GHN
Ko zake roitidi zoku roiti varivagabaradi pa ia aza i Jisu, ura koko vei ria na tinoni qarike vazozotoa aza.
BSB
BSB:
And He did not do many miracles there, because of their unbelief.
Chapter complete
You’ve read Matthew 13
Chapter 13 of 28 in Matthew
Up next
Matthew 14
Read Matthew 14
Listen
Back to Matthew 12
Go deeper
Commentary
What the commentators say on Matthew 13
A question this chapter raises
What about the Inquisition?
GHN
Ghanongga. Copyright © 2024 The Seed Company. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
Matthew 12
Matthew 13
Matthew 14