Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v1.40.0
Skip to content
Opened
Today
Ask
Read
Journey
More
Matt
Matthew
21
GHN
BSB
A
a
Matthew 21
21
Matthew
Jerusalem: conflict and teaching
Ghanongga
Jesus
, person
Jerusalem
, place
John
, person
David
, person
Galilee
, place
Nazareth
, place
Olives Mount
, place
Bethany
, place
1 more
Ghanongga
Berean Standard Bible
1
GHN
Totonai mari toga pa Jerusalema qari gua ko qari kamu pa Betipezi aza pa Kubo pa Olive i Jisu beto ko ria na nana sepele, za za garunu lao momoedi i Jisu ari kori nana sepele,
BSB
BSB:
As they approached Jerusalem and came to Bethphage on the Mount of Olives, Jesus sent out two disciples,
2
GHN
ari za gudi vei, <<Mu lao pa guguzu pa moemiu maka karovona lao nari. Ko aza tugu muna lao kamu za pala muna batia gamu kori za maka dongiki na tapiko vaturu kolena tavitia maka tuna. Mu ruvatia za na dongiki beto mu toka lamedi taqu.
BSB
BSB:
saying to them,
“Go into the village ahead of you, and at once you will find a donkey tied there, with her colt beside her. Untie them and bring them to Me.
3
GHN
Vei mari parangagamu kaki tinoni, za ari muna gua vei, <Na Bangara za nyoroguani,> munagu, za pala mari vamalumu vadigamu,>> za gua aza.
BSB
BSB:
If anyone questions you, tell him that the Lord needs them, and he will send them right away.”
4
GHN
Ko za taroiti vei ari ani ko za gore votu za na paranga tana Bangara za lame vei tana tinoni korokorotai, aza ari za gua vei,
BSB
BSB:
This took place to fulfill what was spoken through the prophet:
5
GHN
<<Mu pojadi ria na guguzu tinoni pa Zaione, ari mugudi vei, <Dotu za korapa lamelamenana za na miu Bangara! Zake tuara beto ko za zae pa dongiki, za zae pa pokotona na tuni dongiki!> mugudi,>> za gua.
BSB
BSB:
“Say to the Daughter of Zion, ‘See, your King comes to you, gentle and riding on a donkey, on a colt, the foal of a donkey.’”
6
GHN
Ko qari taloi lao ari kori sepele, ko qari roitini tugu aza vei za garunudi i Jisu.
BSB
BSB:
So the disciples went and did as Jesus had directed them.
7
GHN
Qari toka kamuni ari kori za na dongiki beto ko na tuna, beto ko qari lovaza vaakedi ria pa pokotodi za na dia koti beto za zae i Jisu.
BSB
BSB:
They brought the donkey and the colt and laid their cloaks on them, and Jesus sat on them.
8
GHN
Ria na minete tinoni lavata qari lovazadi na dia koti za na zona, goto kaki qari kaele teku suvege ko qari lovaza vakoledi pa zona.
BSB
BSB:
A massive crowd spread their cloaks on the road, while others cut branches from the trees and spread them on the road.
9
GHN
Na puku minete tinoni za qari rerege pa moena beto pa liguna i Jisu beto qari kukuku, <<Aroia na Tuna i Devita! Za tamana aza za lame pa izongona na Bangara. Aroia pa nulu vavagalo,>> qari gua ria.
BSB
BSB:
The crowds that went ahead of Him and those that followed were shouting: “Hosanna to the Son of David!” “Blessed is He who comes in the name of the Lord!” “Hosanna in the highest!”
10
GHN
Totonai za luge lao pa Jerusalema i Jisu, za kirikanoko za na guguzu doruna, <<I zei za?>> qari gua.
BSB
BSB:
When Jesus had entered Jerusalem, the whole city was stirred and asked, “Who is this?”
11
GHN
Nari za qari oe lao ria na puku minete qari tutia aza, <<Aza na tinoni korokorotai ani, i Jisu pa guguzu Nazareti pa Qalili,>> qari gua.
BSB
BSB:
The crowds replied, “This is Jesus, the prophet from Nazareth in Galilee.”
12
GHN
Ego ko za luge lao pa kakabarena na zelepade i Jisu ko za adu votuvotudi ria doru qari korapa vavai beto qari vavaidi na zakazava pa kakaberena zelepade, beto za peluku vaopo paledi ria na tevolo tadiria na tinoni sogasoga poata karovodi beto ria na nyumunyumudi tadiria qari vavaidi na kuru vavavuidi.
BSB
BSB:
Then Jesus entered the temple courts and drove out all who were buying and selling there. He overturned the tables of the money changers and the seats of those selling doves.
13
GHN
Beto ari za gudi vei ria, <<Ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na qua ruma za mina takukuni na ruma varavarana,> za gua, ba gamu za gamu roiti veini na bevi ovovona tadiria na tinoni raja ikikodi,>> za gudi.
BSB
BSB:
And He declared to them,
“It is written: ‘My house will be called a house of prayer.’ But you are making it ‘a den of robbers.’”
14
GHN
Ego ko qari lao tana pa kakabarena na zelepade ria nake babatadi beto na qao, ko za salanaria aza.
BSB
BSB:
The blind and the lame came to Him at the temple, and He healed them.
15
GHN
Ba ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari tagigiri totonai qari batiria na roiti varivagabaradi za roitidi i Jisu beto ko qari nongoria na kukuku irirangadi na koburu pa kakabarena na zelepade ari qari gua vei, <<Aroia na Tuna i Devita!>> qari gua.
BSB
BSB:
But the chief priests and scribes were indignant when they saw the wonders He performed and the children shouting in the temple courts, “Hosanna to the Son of David!”
16
GHN
Ko ari qari guni vei i Jisu, <<Qu nongororiamua tu ao aza qari korapa pojai ria zara?>> qari guni. Nari, <<E, qa nongororiaqua. Gamu oqoro tu tiro vakaberia gamu za na Kutikuti Tabuna aza ari za gua vei? <Qu vatanai ao pa ngujudi ria na koburu beto na melalu za na vatarazae zozotona,> za gua,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
“Do You hear what these children are saying?” they asked.
“Yes,”
Jesus answered.
“Have you never read: ‘From the mouths of children and infants You have ordained praise’?”
17
GHN
Ego tonai za taloi tadiria pa kakabarena na zelepade aza nari za lao pa Betani ko na bongina aza za puta ketakoi.
BSB
BSB:
Then He left them and went out of the city to Bethany, where He spent the night.
18
GHN
Tonai za rerege mule soga lao pa Jerusalema na volavolaza leana i Jisu, nari za vaia na burana.
BSB
BSB:
In the morning, as Jesus was returning to the city, He was hungry.
19
GHN
Ko za batia za maka suvege piqi pa keketai zona, ko za lao kamua ba kepore maka vuana bi batia goto galegale equruna gu. Nari ari za guni vei za na suvege piqi, <<Na iamu za munake vua soga mule ao!>> za guni. Aza tugu za paranga vei zara aza, nari za zake oriavo tugu malei ukenana za na suvege aza.
BSB
BSB:
Seeing a fig tree by the road, He went up to it but found nothing on it except leaves.
“May you never bear fruit again!”
He said. And immediately the tree withered.
20
GHN
Tonai qari batia ria na sepele za vei zara za qari gabara vitivitigi, ko qari paranga ria, <<Ae za vei ko zake oriavo tugu malei ukenana za na suvege piqi zana?>> qari gua.
BSB
BSB:
When the disciples saw this, they marveled and asked, “How did the fig tree wither so quickly?”
21
GHN
Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Ma poja zozotodigamu ara za gamu: vei muna vazozoto beto munake orirabeke pa miu rangerange za gamu, za pala muna bokai gu gamu aza vei qa roiti veini ara na suvege piqi ani. Ba nake makana gu ani, goto vei muna paranga laoa na kubo, <Mu iolo ao na kubo zana ko mu lao lotu pa ivere,> bu gua, za pala mina gore votu gu.
BSB
BSB:
“Truly I tell you,”
Jesus replied,
“if you have faith and do not doubt, not only will you do what was done to the fig tree, but even if you say to this mountain, ‘Be lifted up and thrown into the sea,’ it will happen.
22
GHN
Beto vei muna vazozoto za gamu, za pala muna tekua gu gamu aza vei gamu tepai pa varavara,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
If you believe, you will receive whatever you ask for in prayer.”
23
GHN
Ego za mule lao pa kakabarena na zelepade i Jisu ko za korapa varivagigalai, za qari kamu nananazia ria na kuta iama beto ria na tiolata matamata tadiria na tinoni aza, <<Na neqi za qu izongia ao? I zei za vanigo na neqi ko qu roitidi ao ria na zakazava ari?>> qari guni.
BSB
BSB:
When Jesus returned to the temple courts and began to teach, the chief priests and elders of the people came up to Him. “By what authority are You doing these things?” they asked. “And who gave You this authority?”
24
GHN
Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Ara ba ma nanazadigamu mae maka nanaza. Ko vei muna oe valeania gamu za pala mana ule vadigamu ara za ae neqi veveina qa izongia ko qa boka roitidi ara za na zakazava veveidi ari.
BSB
BSB:
“I will also ask you one question,”
Jesus replied,
“and if you answer Me, I will tell you by what authority I am doing these things.
25
GHN
I zei za vani na neqi i Jone beto za paputaiso tinoni? Na Tamaza ba na tinoni?>> za gua aza. Totonai qari nongoria za paranga vei zara aza, za qari kole varigua makadi, <<Na za tana gua za tana oe laoni? Ura vei tana paranga, <Na Tamaza za vani,> tana gua, za pala mina paranga aza, <Ba ae za vei ko gamuke vazozotoa tu gamu i Jone?> pala mina gudigita.
BSB
BSB:
What was the source of John’s baptism? Was it from heaven or from men?”
They deliberated among themselves and said, “If we say, ‘From heaven,’ He will ask, ‘Why then did you not believe him?’
26
GHN
Goto vei tana paranga, <Na tinoni qari vani,> tana gua, za varivamatagutu mutu za na za mari gudigita ria na tinoni. Ura ria doru tinoni za qari tori vazozotoa tu i Jone za maka tinoni korokorotai,>> qari gua.
BSB
BSB:
But if we say, ‘From men,’ we are afraid of the people, for they all regard John as a prophet.”
27
GHN
Ko qari oea gu i Jisu, ari qari guni vei, <<Dai, gamike gilagilai i zei za vani na neqi i Jone beto za paputaisoria na tinoni,>> qari gua ria. Nari za ari za gudi vei i Jisu, <<Ego, ko ara ba manake ule vadigamu tugu ropi za ae neqi veveina qa izongia beto qa roitidi na zakazava veveidi ari,>> za gua aza.
BSB
BSB:
So they answered, “We do not know.” And Jesus replied,
“Neither will I tell you by what authority I am doing these things.
28
GHN
<<Ego, ae gamu roqu veini gamu za na vavakato ani? Za kolenana za maka tinoni kori na tuna marene. Za lao momoe aza tana tuna moa, ko ari za garunu veini, <Tuqu, ao za pa ngenari za mu lao roiti pa inuma,> za guni.
BSB
BSB:
But what do you think? There was a man who had two sons. He went to the first one and said, ‘Son, go and work today in the vineyard.’
29
GHN
<Koi, ara daiqua,> za gua za na tuna moa, ba za zovai nari ari za soga roquroqu ko za keni tugu.
BSB
BSB:
‘I will not,’ he replied. But later he changed his mind and went.
30
GHN
Beto za lao mutugu tana tuna pa ligu za na tamadi ko za garunu veini mutugu aza za poja veini na tuna moa, nari ari za oe veini, <E, leana, tamaqu,> za guni, beto za zake pavu keni roiti aza.
BSB
BSB:
Then the man went to the second son and told him the same thing. ‘I will, sir,’ he said. But he did not go.
31
GHN
I zei ari kori ari za roitini aza za nyoroguani na tamadi?>> za gua i Jisu. Nari za qari paranga ria, <<Aza pa moa,>> qari gua ria. Nari za paranga i Jisu, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: ria na tinoni ikikeredi vevei na tinoni tekuteku takisi beto na tugele za mari luge jola lao momoedigamu gamu pa binangara tana Tamaza.
BSB
BSB:
Which of the two did the will of his father?”
“The first,” they answered. Jesus said to them,
“Truly I tell you, the tax collectors and prostitutes are entering the kingdom of God before you.
32
GHN
Ura za tori kamu tu tadigamu doru i Jone ko za vadogorodigamu za na zona tuvizina ko muna tutia, ba gamuke vazozotoa tu gamu. Goto ria tu na tinoni tekuteku takisi beto na tugele za qari vazozoto. Ko gamu batiriamiu tugu gamu za na gabaladi ria na tinoni ari, ba gamu za gamuke soga podekia tugu na roqumiu ko bu vazozotoa i Jone,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
For John came to you in the way of righteousness, and you did not believe him, but the tax collectors and prostitutes did. And even after you saw this, you did not repent and believe him.
33
GHN
<<Ego, mu vainongoro lameni mule maka vavakato vavapada ani. Kolenana za maka tinoni za izongo pezo, ko za roitini na inuma qurepi, beto za bara varilivutaini. Za ruri valolua aza za maka patu ketakoi mina monyo vakoleni na vaini za gua. Beto za roitini maka ruma gelegelena. Ego beto za keni tu soru tinoni ko qari kamu roiti ko qari kopu vani za na inuma, beto za keni lekoleko pa guguzu zouna aza.
BSB
BSB:
Listen to another parable: There was a landowner who planted a vineyard. He put a wall around it, dug a winepress in it, and built a tower. Then he rented it out to some tenants and went away on a journey.
34
GHN
Totonai mi kamua za gua za na totozo lokelokete, za garunu laodi na tinoni kolenana inuma za kaki nana pinauzu, ko mari lao tadiria na tinoni roiti ko mari teku vani na iana pa nana vuvua pa nana inuma za gudi.
BSB
BSB:
When the harvest time drew near, he sent his servants to the tenants to collect his share of the fruit.
35
GHN
Ba qari lao tu ria na tinoni roiti ko qari aru tamanaria ria na pinauzu, ko maka za qari majamajai, maka qari vai vaukea, goto maka mutu za qari buti tarini patu.
BSB
BSB:
But the tenants seized his servants. They beat one, killed another, and stoned a third.
36
GHN
Pa liguna aza za garunuria mutugu ria kaki nana pinauzu, ria za qari mota joladi ria za garunu momoeria. Ba qari roiti veidi mutugu ria za garunu laodi momoe.
BSB
BSB:
Again, he sent other servants, more than the first group. But the tenants did the same to them.
37
GHN
Pa liguligu betobeto za garunu laoni tadiria za na tuna zozoto. <Na tuqu ani ko pala mari pangagani ria,> za gua za na roverove tana.
BSB
BSB:
Finally, he sent his son to them. ‘They will respect my son,’ he said.
38
GHN
Ba totonai qari batia ria na tinoni roiti za na tuna, za qari kole variparanga, <Ani za na tuna mina teku vakarovoria na izizongo tana tamana! Mae, lame ko tavai vauke pale beto ta tekua nada za na izizongo tana!> qari gua.
BSB
BSB:
But when the tenants saw the son, they said to one another, ‘This is the heir. Come, let us kill him and take his inheritance.’
39
GHN
Ko qari lao ko qari ragata tekua, beto qari gona votuni keta peguruna na inuma, ko qari vauke pale aza,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
So they seized him and threw him out of the vineyard and killed him.
40
GHN
Beto za nanaza laoria i Jisu ria, <<Ego, vei totonai mina mule lame kamu za na tinoni kolenana inuma, za na za beka pala mina roitini tadiria na tinoni roiti ari?>> za gua aza.
BSB
BSB:
Therefore, when the owner of the vineyard returns, what will he do to those tenants?”
41
GHN
Nari za qari oea ria aza, <<Pala mina vauke paledi gu aza ria na tinoni ikikeredi zara. Beto pala mina vakarovo lao vadi tu kaki goto tinoni za na nana inuma, ria na tinoni mari boka vani na iana totonai mari lokelokete,>> qari gua.
BSB
BSB:
“He will bring those wretches to a wretched end,” they replied, “and will rent out the vineyard to other tenants who will give him his share of the fruit at harvest time.”
42
GHN
Nari za parangaria i Jisu ria, <<Gamu oqoro tu tiro vakaberiamiu gamu za na Kutikuti Tabuna aza ari za gua vei? <Na patu aza qari kilu pale ria na tinoni vavaturu ruma, za aza tugu za na kuta patu vizovizo. Na Bangara za roiti veini ani, ko za varivagabara jola pa nada dogodogoro!> za gua,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Jesus said to them,
“Have you never read in the Scriptures: ‘The stone the builders rejected has become the cornerstone. This is from the Lord, and it is marvelous in our eyes’?
43
GHN
<<Ko na binangara tana Tamaza za mina tateku varijo pale tadigamu, ko mina tavalao mule tadiria na tinoni karovodi mari boka roiti vavoturia na vua leadi.
BSB
BSB:
Therefore I tell you that the kingdom of God will be taken away from you and given to a people who will produce its fruit.
44
GHN
(Aza na tinoni za lotu pa patu mina talomolomoto. Goto na tinoni za takoa na patu aza za mina avuru bilu,)>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
He who falls on this stone will be broken to pieces, but he on whom it falls will be crushed.”
45
GHN
Totonai qari nongoria ria na kuta iama beto na Parese za na vavakato vavapada ti Jisu, za qari gilagilai za aza za korapa gu pojai na veveidi ria qari gua.
BSB
BSB:
When the chief priests and Pharisees heard His parables, they knew that Jesus was speaking about them.
46
GHN
Ko qari kole podepodeke ko bari aru tamania qari gua, ba qari matagutudi na minete tinoni, ura ria doru tinoni za qari vazozotoa maka tinoni korokorotai i Jisu qari gua.
BSB
BSB:
Although they wanted to arrest Him, they were afraid of the crowds, because the people regarded Him as a prophet.
Chapter complete
You’ve read Matthew 21
Chapter 21 of 28 in Matthew
Up next
Matthew 22
Read Matthew 22
Listen
Back to Matthew 20
Go deeper
Commentary
What the commentators say on Matthew 21
A question this chapter raises
Why did Jesus curse a fig tree?
GHN
Ghanongga. Copyright © 2024 The Seed Company. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
Matthew 20
Matthew 21
Matthew 22