Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v1.41.2
Skip to content
Opened
Today
Ask
Read
Journey
More
Matt
Matthew
23
GHN
BSB
A
a
Matthew 23
23
Matthew
Jerusalem: conflict and teaching
Ghanongga
Christ
, person
Jerusalem
, place
Moses
, person
Barachiah
, person
Abel
, person
Zechariah
, person
Ghanongga
Berean Standard Bible
1
GHN
Ego beto za paranga laoria i Jisu ria na minete tinoni beto ria na nana sepele, ari za gudi vei,
BSB
BSB:
Then Jesus spoke to the crowds and to His disciples:
2
GHN
<<Ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese za qari nyumua na nyumunyumuna ti Mosese.
BSB
BSB:
“The scribes and Pharisees sit in Moses’ seat.
3
GHN
Ko muna kopuni beto mu tutia gu gamu aza vei qari varivagigalaini ria tadigamu, ba muke tutiria ria na roiti qari roroitidi ria. Ura ria za qarike tutiria ria na zakazava qari varivagigalaidi.
BSB
BSB:
So practice and observe everything they tell you. But do not do what they do, for they do not practice what they preach.
4
GHN
Pana dia ruvata vokele paranga za qari vakedi na pogozo mamata ria na tinoni, ba maka karukarusudi gu bi uli pa pogozo mamata ko bi iapeki vakopele vadi na tinoni ba qarike nyorogua vei tugu.
BSB
BSB:
They tie up heavy, burdensome loads and lay them on men’s shoulders, but they themselves are not willing to lift a finger to move them.
5
GHN
Doru dia roiti za qari roitidi ria ko vei ko mari dogororia gu ria na tinoni qari gua. Qari vatogazaria pa readi beto pa limadi za na bokese za pugelia na paranga pa Kutikuti Tabuna, beto qari piti vakakazaria ria na uqudi na dia poko.
BSB
BSB:
All their deeds are done for men to see. They broaden their phylacteries and lengthen their tassels.
6
GHN
Qari nyonyorogua tavanyumu pa ia poreveveidi pa vavolo beto pa nyumunyumu poreveveidi pa leo ruma varivarikamuna.
BSB
BSB:
They love the places of honor at banquets, the chief seats in the synagogues,
7
GHN
Qari nyoroguani ko ria na tinoni mari gozoro qeraqeradi pa ia makemaketina beto mari gigaladi na <Rabi> mari gudi na tinoni qari gua.
BSB
BSB:
the greetings in the marketplaces, and the title of ‘Rabbi’ by which they are addressed.
8
GHN
Ba gamu na qua tinoni za munake tagigala na <Rabi> ura na tamatazi gu za gamu, beto ko maka moqazana gu za na miu Tinoni varivagigalai.
BSB
BSB:
But you are not to be called ‘Rabbi,’ for you have one Teacher, and you are all brothers.
9
GHN
Muke gigalani na <tamamiu> za maka tinoni pa pezo, ura maka moqazana gu za na Tamamiu, aza na suverena pa noka.
BSB
BSB:
And do not call anyone on earth your father, for you have one Father, who is in heaven.
10
GHN
Muke gigalani na tinoni matamata za maka tinoni, ura na Karisito gu za na miu tinoni matamata.
BSB
BSB:
Nor are you to be called instructors, for you have one Instructor, the Christ.
11
GHN
Aza na tinoni za poreveveina jola gamu za mi nabuludigamu za gamu.
BSB
BSB:
The greatest among you shall be your servant.
12
GHN
Aza za valavata muleni makana za pala mina tavapeki, beto aza za vapeki muleni makana za pala mina tavalavata.
BSB
BSB:
For whoever exalts himself will be humbled, and whoever humbles himself will be exalted.
13
GHN
Mu takulangagemiu tugu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Ura gamu pate suqutia gamu pa moedi na tinoni za na atakamanana na binangara pa noka. Ko makamiu gamuke boka luge laoa tugu beto ko gamu suquturia tugu ria qari korapa podepodeke ko mari luge qegua.
BSB
BSB:
Woe to you, scribes and Pharisees, you hypocrites! You shut the kingdom of heaven in men’s faces. You yourselves do not enter, nor will you let in those who wish to enter.
14
GHN
(Mu takulangagemiu tugu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Gamu iko toaria na ruma beto na zakazava tadiria na nabonaboko, beto gamu jola varavara vakakazamiu pa moedi na tinoni! Zara gamu vei ko mina lavata jola za na vinakilasa muna gozoria.)
BSB
BSB:
Not in the BSB
Not in the earliest manuscripts
15
GHN
Mu takulangagemiu tugu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Gamu karovoria na kolo ka kolo beto gamu reregeria na ia ka ia, ko gamu vagabalia maka tinoni ko za tutia na Vavanau, beto totonai za gabala nari za ikere joladigamu mule gamu ko za padana na gana gu pa heli za na tinoni aza.
BSB
BSB:
Woe to you, scribes and Pharisees, you hypocrites! You traverse land and sea to win a single convert, and when he becomes one, you make him twice as much a son of hell as you are.
16
GHN
Mu takulangagemiu tugu za gamu na tinoni varitoka nake batabatamiu! Ura ari gamu vavanau vei za gamu, <Bi maulu galegale pa nizongona na zelepade madina za maka tinoni, za vei minake roiti votuni za nana maulu ba zake vei makia. Ba vei tu mina maulu lao aza pa qolo qari tavakole pa leo zelepade madina, nari za minake sogai goto mina roiti votuni tugu aza za na maulu za mauluni,> gamu gua za gamu.
BSB
BSB:
Woe to you, blind guides! You say, ‘If anyone swears by the temple, it means nothing; but if anyone swears by the gold of the temple, he is bound by his oath.’
17
GHN
Gamu duviduvili nake batabata za gamu! Ae ari kori za na poreveveina jola, na qolo ba na zelepade madina? Na zelepade madina gu za poreveveina, ura ketakoi gu qari boka tavamadi ria na qolo qari tavaroiti pa vatarazaena na Tamaza.
BSB
BSB:
You blind fools! Which is greater: the gold, or the temple that makes it sacred?
18
GHN
Beto za ari mule gamu vavanau vei, <Bi maulu pa izongona na idi vavavuina za maka tinoni, za vei minake roiti votuni nana maulu ba zake vei makia. Ba vei tu mina maulu lao aza pa varivana za ake pa idi vavavuina, nari za minake sogai goto mina roiti votuni tugu aza na maulu za mauluni aza,> gamu gua za gamu.
BSB
BSB:
And you say, ‘If anyone swears by the altar, it means nothing; but if anyone swears by the gift on it, he is bound by his oath.’
19
GHN
Za iapekigana tugu za nake batabata za vaigamu gamu! Aza tu na idi patu vavavuina za vamadia na varivana za za poreveveina jolani za na varivana za tavaake pa narena aza.
BSB
BSB:
You blind men! Which is greater: the gift, or the altar that makes it sacred?
20
GHN
Za vei zara za, na tinoni za maulu lao pa ia vavavuina za maulu lao tugu za tadiria doru varivana qari tavakole pa narena.
BSB
BSB:
So then, he who swears by the altar swears by it and by everything on it.
21
GHN
Beto ko na tinoni za maulu lao pa zelepade madina za maulu tavitini tugu za na Tamaza za suvere pa leo zelepade madina.
BSB
BSB:
And he who swears by the temple swears by it and by the One who dwells in it.
22
GHN
Beto ko na tinoni za maulu zae pa noka, za maulu lao tugu za pa nyumunyumuna bangara, beto ko za maulu tavitini tugu za na Tamaza za nyumu pa nyumunyumuna aza.
BSB
BSB:
And he who swears by heaven swears by God’s throne and by the One who sits on it.
23
GHN
Mu takulangagemiu tugu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Ura gamu valao vani na Tamaza za maka pa manoga pa miu umuma qari vavalingilingia na tekutekuna vevei na miniti, na dilli beto na kiumini. Ba gamu dogoro paledi gamu ria na uana poreveveidi pa Vavanau, na roiti vatuvizi lao tana na tinoni, na variroqu varitokai, beto na tuti valeania na Tamaza. Ari ria na uana za pada ko muna kopudi na roiti tutidi, beto ko vei tugu ria kaki tuti zara.
BSB
BSB:
Woe to you, scribes and Pharisees, you hypocrites! You pay tithes of mint, dill, and cumin. But you have disregarded the weightier matters of the law: justice, mercy, and faithfulness. You should have practiced the latter, without neglecting the former.
24
GHN
Na tinoni varitoka nake batabatamiu za gamu! Gamu podeke vitivitigi ko gamu teku pale za na lango peki za lao pa gemiu kapa pie bukuna, ba beto gamu ponyolo toaia za na kameli tu naregogoto!
BSB
BSB:
You blind guides! You strain out a gnat but swallow a camel.
25
GHN
Mu takulangagemiu tugu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Ura gamu valiosoria na pegurudi na miu kapa beto na peleita, goto pa leodi za pugeleria na zakazava ikikeredi gamu tekuria gamu pa miu zona ngangangulu beto na muino.
BSB
BSB:
Woe to you, scribes and Pharisees, you hypocrites! You clean the outside of the cup and dish, but inside they are full of greed and self-indulgence.
26
GHN
Na Parese nake batabatamu ao! Mu valioso momoea mae tu na leona na mua kapa, beto za pala mina lioso mutugu za na peguruna.
BSB
BSB:
Blind Pharisee! First clean the inside of the cup and dish, so that the outside may become clean as well.
27
GHN
Mu takulangagemiu tugu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Gamu kale na bevi varivarigolomoni kobukobu tinoni ukedi, za tapedi vakeka ko za batabata lea na peguruna, ba pa leona za za pugelia na pudapuda beto na nyabo tomete.
BSB
BSB:
Woe to you, scribes and Pharisees, you hypocrites! You are like whitewashed tombs, which look beautiful on the outside but on the inside are full of dead men’s bones and every kind of impurity.
28
GHN
Ko zara gamu vei putaputa za gamu. Pa pegurumiu za gamu dogoro vei na tinoni tuvizimiu pa dogodogoro tana tinoni, goto pa bulomiu za pugelia na nyonyorava beto doru roiti ikikeredi.
BSB
BSB:
In the same way, on the outside you appear to be righteous, but on the inside you are full of hypocrisy and wickedness.
29
GHN
Mu takulangagemiu tugu za gamu gamu varivagigalaini na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Gamu roiti valeadi beto gamu vasari vabatabata learia tugu vei ria na poudi ria na tinoni korokorotai beto na merumerudi ria na tinoni tuvizidi pa moa.
BSB
BSB:
Woe to you, scribes and Pharisees, you hypocrites! You build tombs for the prophets and decorate the monuments of the righteous.
30
GHN
Gamu paranga za gamu, <Vei babi korapa suveremami na totozo qari suvere ria na tamamami pa moa gami, za mamike somana vaukeria gami ria na tinoni korokorotai,> gamu gua.
BSB
BSB:
And you say, ‘If we had lived in the days of our fathers, we would not have been partners with them in shedding the blood of the prophets.’
31
GHN
Ko zara za vei za gamu ule votuni gu pa miu uana za gamu za na tinoni veveimiu gu ria qari vaukeria na tinoni korokorotai pa moa!
BSB
BSB:
So you testify against yourselves that you are the sons of those who murdered the prophets.
32
GHN
Ko mu laomiu gu ko mu roiti vaokotoni tu aza qari tori podalaini tu ria na tamamiu pa moa.
BSB
BSB:
Fill up, then, the measure of the sin of your fathers.
33
GHN
Boko dole! Boko tuni dole ikikeremiu! Ae vei, muna boka ukuni gamu za na vinakilasa pa heli?
BSB
BSB:
You snakes! You brood of vipers! How will you escape the sentence of hell?
34
GHN
Ko za vei za mu vainongoro! Ara qa korapa garunu lamedi ara tadigamu ria na tinoni korokorotai, na tinoni gigigalai, beto ria na tinoni varivagigalai. Kaki ria za pala muna vaukeria tugu gamu, kaki mule za pala muna vaukeria pa korosi, beto kaki za pala muna majamajaria pa ruma varivarikamuna beto ko muna adu vatagatagararia pa guguguzu.
BSB
BSB:
Because of this, I am sending you prophets and wise men and teachers. Some of them you will kill and crucify, and others you will flog in your synagogues and persecute from town to town.
35
GHN
Gamu vaukeria ria na tinoni tuvizidi ko na tinajutu za muna gozoria gamu. Ko ria muna gozoroni tinajutu gamu za podalai ti Ebolo na tinoni tuvizina ko za lame kamu ti Zakarae na tuna marene i Barakia aza gamu vai vaukea gamu pa varikorapaina na zelepade madina beto na ia vavavuina.
BSB
BSB:
And so upon you will come all the righteous blood shed on earth, from the blood of righteous Abel to the blood of Zechariah son of Berechiah, whom you murdered between the temple and the altar.
36
GHN
Ma poja zozotodigamu ara za gamu: na vinakilasa tadiria dodoru qari vai tinoni ari, za mari gozoria tugu ria na zazae tinoni koviria,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Truly I tell you, all these things will come upon this generation.
37
GHN
<<Kei, Jerusalema, Jerusalema! Ao za qu vai vaukeria na tinoni korokorotai, beto ko qu buti taridi na patu ria na tinoni pogozo nongoro za garunu laodi na Tamaza tamu! Kubo totozo za qa nyorogua teku varikamudi ria na mua tinoni, ba veidigamu na kokorako za vaonguria na boko tuna pa kauru babanana ko ba kopudigamu qa gua, ba gamuke vamalumu podekeziu tugu!
BSB
BSB:
O Jerusalem, Jerusalem, who kills the prophets and stones those sent to her, how often I have longed to gather your children together, as a hen gathers her chicks under her wings, but you were unwilling!
38
GHN
Vainongoro! Na miu ruma za taloi pale, za kobakoba, beto mina ivulu gogoepe za na guguzu.
BSB
BSB:
Look, your house is left to you desolate.
39
GHN
Ura ma poja valeadigamu ara za gamu: podalai tugu koviria za munake bati liguziu ara za gamu, tinganai tu mina kamua za na totozo totonai pala ari muna paranga vei za gamu, <Na tamanana aza za lame pa izongona na Bangara,> muna gua,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
For I tell you that you will not see Me again until you say, ‘Blessed is He who comes in the name of the Lord.’”
Chapter complete
You’ve read Matthew 23
Chapter 23 of 28 in Matthew
Up next
Matthew 24
Read Matthew 24
Listen
Back to Matthew 22
Go deeper
Commentary
What the commentators say on Matthew 23
A question this chapter raises
Why are so many Christians hypocrites?
GHN
Ghanongga. Copyright © 2024 The Seed Company. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
Matthew 22
Matthew 23
Matthew 24