Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v2.6.0
Skip to content
Opened
en
Today
Ask
Read
Journey
More
Luke
Luke
14
LGA
BSB
A
a
Luke 14
14
Luke
The journey to Jerusalem
Lungga Bible
Jesus
, person
Lungga Bible
Berean Standard Bible
1
LGA
Ego pa kai rane Minere totonai sa lao teteku pa ruma tana kai iviva tadira na Parese si Jisu, sa qai kole dodoro kokopunia ira na tinoni sisa.
BSB
BSB:
One Sabbath, Jesus went to eat in the home of a leading Pharisee, and those in attendance were watching Him closely.
2
LGA
Ko sa korapa ketakoi pa moena i Jisu sa kai tinoni sa varajania na mo ko sa pupugele na nenena na limana.
BSB
BSB:
Right there before Him was a man with dropsy.
3
LGA
Poni sa nanasa laoria i Jisu sira na tinoni qai vavaivagigalainia na Vavanau beto ko ira na Parese, <<Ai vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau sa na vavaisalana pa rane Minere, ba dai?>> sauniria.
BSB
BSB:
So Jesus asked the experts in the law and the Pharisees,
“Is it lawful to heal on the Sabbath or not?”
4
LGA
Ba qaike vagala sira. Poni sa aru tekua i Jisu sa na limana na tinoni sa mo ko sa salania, beto sa vamule riua.
BSB
BSB:
But they remained silent. Then Jesus took hold of the man, healed him, and sent him on his way.
5
LGA
Beto sa pira sauniria, <<Bi vei kame agou sa bi vukele jolopo pa kai baongo lavata pa rane Minere sa na ona dongiki babi kai ona bulumakau, sa ai muna vei sagou? Munake boka sisiqarai lao bako votunia sisa pa rane Minere tugu isa?>> sau si Jisu.
BSB
BSB:
And He asked them,
“Which of you whose son or ox falls into a pit on the Sabbath day will not immediately pull him out?”
6
LGA
Ba qaike boka oea ira sa na nanasa tana.
BSB
BSB:
And they were unable to answer these questions.
7
LGA
Ego sa tei doro poaria tu i Jisu sira kaki tinoni qai tasoru sa qai vivileria na totoqodi poreveveidi pa totoso teteku, ko sa parangaria sira,
BSB
BSB:
When Jesus noticed how the guests chose the places of honor, He told them a parable:
8
LGA
<<Tonai bu tasoru lao pa kai vavolo vaialava sao, sa muke jojoro lao pa totoqona poreveveidi, ura kita mi koleona mule sa kai tinoni sa poreveveina jolanigo ao sa oqoro kamu. Ko vei mina kamu liligu sisa
BSB
BSB:
“When you are invited to a wedding banquet, do not sit in the place of honor, in case someone more distinguished than you has been invited.
9
LGA
sa kode mina lao tamu sa na tinoni poreona vavolo, isa sa sorugou agou karu doru, ko pira minagunigo, <Qokolo, mu vakabere vania na tinoni api sa na totoqona isa,> minagunigo. Ko tonai sa kode muna kea sao beto muna gore toqoa ao sa na totoqona tadira kepore veveidi.
BSB
BSB:
Then the host who invited both of you will come and tell you, ‘Give this man your seat.’ And in humiliation, you will have to take the last place.
10
LGA
Goto tonai bu tasoru sao sa mu lao toqo pa totoqona bebetona kepore veveina. Ko totonai mina lame sa na tinoni sa sorugo sa kode pira mina paranga veinigo, <Qua baere, mu toqo kesa sae pa narena lani,> kode minagunigo. Pa totoso tu isa sa muna tavaporeveveina pa moedi ira doru qai tasoru sao.
BSB
BSB:
But when you are invited, go and sit in the last place, so that your host will come and tell you, ‘Friend, move up to a better place.’ Then you will be honored in front of everyone at the table with you.
11
LGA
Ura na tinoni sa vavalavata mulenia mekana sa kode mina vakeai tugu na Tamasa, goto isa sa vaikete mulenia mekana sa kode mina valavatia tugu na Tamasa,>> sau si Jisu.
BSB
BSB:
For everyone who exalts himself will be humbled, and the one who humbles himself will be exalted.”
12
LGA
Beto sa sa parangia i Jisu sa na tinoni sa sorua isa, <<Totonai muna vatanania ao sa kai tetekuna babi na vavolo sa muke soruria gu sira na mua baere, na tasimu marene, na tavitimu babi ira na tinoni isisongo qai suvere tatago. Ura ira sa kode mai boka soru beigo mutugu kai totoso sao, ko tonai mai vei ira poni sa mina tabei gu sa na roiti jongana qu roiti laonia ao tadira.
BSB
BSB:
Then Jesus said to the man who had invited Him,
“When you host a dinner or a banquet, do not invite your friends or brothers or relatives or rich neighbors. Otherwise, they may invite you in return, and you will be repaid.
13
LGA
Goto tonai muna roitinia kai vavolo sao sa mu soruria sira tu na vaivasevidi, na qao, ira qai gavere, beto ira na leleqadi tu.
BSB
BSB:
But when you host a banquet, invite the poor, the crippled, the lame, and the blind,
14
LGA
Mina vei tu isa sa muna tamana sao, ura kode maike boka bei vanigo ira sisa na roiti jongana qu roiti laonia ao tadira. Goto ao sa na Tamasa tu mina bei vanigo pa rane turumule tadira na tinoni tuvisidi,>> sau si Jisu.
BSB
BSB:
and you will be blessed. Since they cannot repay you, you will be repaid at the resurrection of the righteous.”
15
LGA
Ego ko totonai sa nongoria kame ira qai somana teteku pa tevolo sa na paranga pira, sa paranga laoia isa si Jisu, <<Mina tamana vatale sa na tinoni mina somana teteku pa vavolo pa binangara tana Tamasa,>> sau.
BSB
BSB:
When one of those reclining with Him heard this, he said to Jesus, “Blessed is everyone who will eat at the feast in the kingdom of God.”
16
LGA
Poni sa oea i Jisu sisa, <<Kai totoso sa sa roitinia kai tinoni sa kai vavolo lavata beto sa sa soruria isa sira kubo tinoni.
BSB
BSB:
But Jesus replied,
“A certain man prepared a great banquet and invited many guests.
17
LGA
Totonai sa kamua sa na totoso vavolo sa sa garunia sa nona nabulu ko sa lao pojaniria sira na tinoni tasorudi, <Mei, lame kopira! Tei tana beto tu doru kai sa,> sau.
BSB
BSB:
When it was time for the banquet, he sent his servant to tell those who had been invited, ‘Come, for everything is now ready.’
18
LGA
Ba qai okoto podalai gogona vapele sira doru. Pira sau sa na tinoni momoe, <Ara sa kai iapeki kobu peso sa qa koni vaia gu, ko ba lao tu ovikia isa qau. Ko mu vamalumusiu gu ko manake lao somana,> sau.
BSB
BSB:
But one after another they all began to make excuses. The first one said, ‘I have bought a field, and I need to go see it. Please excuse me.’
19
LGA
Beto kai goto sa pira sau, <Ara sa ka manogaputa bulumakau mai raragatia na gegelina pa qua inuma sa qa koni vai tekuria gu, ko qa korapa nyogua lao podekeria. Ko mu vamalumusiu ko maneke lao somana,> sau.
BSB
BSB:
Another said, ‘I have bought five yoke of oxen, and I am going to try them out. Please excuse me.’
20
LGA
Beto kame mule sa pira sau, <Ara sa qa koni vaialava gu, ko pa ginugua gu isa sa maneke boka lao sara,> sau.
BSB
BSB:
Still another said, ‘I have married a wife, so I cannot come.’
21
LGA
Poni sa muleona gu sa na nabulu ko sa lao vavakato vania nona bangara sa na veveidi doru paranga qai pojaria ira. Ko sa tagigiri vivikerenia sa na bangara sa roitinia na vavolo, ko pira saunia sa nona nabulu, <Mu sisiqarai totoniria na soana lalavata na soana ikikete pa leo gugusu, ko mu toni lameniria sira na vavaivasevidi, na qao, na leqa, beto ira qai gavere!> sau.
BSB
BSB:
The servant returned and reported all this to his master. Then the owner of the house became angry and said to his servant, ‘Go out quickly into the streets and alleys of the city, and bring in the poor, the crippled, the blind, and the lame.’
22
LGA
Pa liguna sa roitinia sisa vei sa garununia nona bangara poni sa mule kamu sa na nabulu, ko pira sau, <Bangara, qa tei toni kamuniria tu ara sira qu garununisiu ao, ba sa oqoro tu pugele sa na ruma,> sau sa na nabulu.
BSB
BSB:
‘Sir,’ the servant replied, ‘what you ordered has been done, and there is still room.’
23
LGA
Poni sa pira saunia na bangara sa na ona nabulu, <Mu votu lao mule keta pa peguruna na gugusu lavata pa soana na eqa pa souna ketakoi qai suvere na tinoni, ko mu tepa vivitigiria sira na tinoni ko mai lame vapugelia na qua ruma.
BSB
BSB:
So the master told his servant, ‘Go out to the highways and hedges and compel them to come in, so that my house will be full.
24
LGA
Ma pojanigou ara: kepore kame ira qa soru momoeria sa mina meai iqo gagani pa qua vavolo!> sau sa na tinoni isa,>> sau si Jisu.
BSB
BSB:
For I tell you, not one of those men who were invited will taste my banquet.’”
25
LGA
Ego totonai sa korapa lalaona si Jisu sa kai minete tinoni lavata sa tuti laoa, poni sa balinga mule sisa, ko pira sau,
BSB
BSB:
Now large crowds were traveling with Jesus, and He turned and said to them,
26
LGA
<<Na tinoni sa lame taqu ba sake roqu loaria ira na tamana, na tinana, na maqotana, beto na tuna, ira na tasina marene na luluna rereko, beto ko nona toa tugu vei mekana sa sake pada ko mina sepele taqu sa na tinoni vevei isa.
BSB
BSB:
“If anyone comes to Me and does not hate his father and mother and wife and children and brothers and sisters—yes, even his own life—he cannot be My disciple.
27
LGA
Na tinoni sake pogosia nona korosi mekana ko sake tutisiu ara sa sake pada ko mina sepele taqu sisa.
BSB
BSB:
And whoever does not carry his cross and follow Me cannot be My disciple.
28
LGA
Vei kame agou sa bi nyogua roitinia kai ruma lavata, sa kode mina toqo mai sisa ko mina anye votunia mai sa na vaina na ruma, ko mina gigilai mai sa bi pada tugu sa nona poata na vaokotona na ruma ba dai.
BSB
BSB:
Which of you, wishing to build a tower, does not first sit down and count the cost to see if he has the resources to complete it?
29
LGA
Ura vei minake vei inara sisa, sa pa liguna mina vaturua na kokovana beto minake boka vaokotia isa sa na ruma, sa kode mai avavu valedenia ira doru tinoni qai batia nona roiti sisa.
BSB
BSB:
Otherwise, if he lays the foundation and is unable to finish the work, everyone who sees it will ridicule him,
30
LGA
Kode mai paranga sira, <Koi, na bangara api sa sa podalainia nona ruma, ba sake boka vaokotia!> kode marigunigo ira.
BSB
BSB:
saying, ‘This man could not finish what he started to build.’
31
LGA
Ko mu nongoria mule api ko! Na bangara sa isongia ka manogaputa tina tinoni vaipera gu ba sa nyogua rajai sa kai goto bangara sa isongia ka rabeteputa tina tinoni vaipera, sa mina toqo mai ko mina roroqu vatale mai tu sisa. Mina roroqu vatale ko vei mina bokaona talea isa sa na bangara poni ba dai.
BSB
BSB:
Or what king on his way to war with another king will not first sit down and consider whether he can engage with ten thousand men the one coming against him with twenty thousand?
32
LGA
Ko vei mina gigilai minake boka sisa sa mina garunu valaoria sira kaki ona tinoni pogoso nongoro ko mai lao gogosoria sa na bangara neqina totonai sa korapa pa souna tu isa, ko mina tepai isa sa na bule.
BSB
BSB:
And if he is unable, he will send a delegation while the other king is still far off, to ask for terms of peace.
33
LGA
Ko agou sa kai muqisi podeke tugu. Inara sa vei ko mu doro vatalea sa na pore laona na tutiqu ara beto mu tutisiu. Ura kepore kai tinoni agou sa mina boka na qua sepele vei minake boka loa betoria isa sa doru ona sakasava sa isongoria,>> sau si Jisu.
BSB
BSB:
In the same way, any one of you who does not give up everything he has cannot be My disciple.
34
LGA
<<Na solo sa na jongana, ba tonai mina maragutu na lilingina poni sa kode minake boka tavalilingi bei mule sisa.
BSB
BSB:
Salt is good, but if the salt loses its savor, with what will it be seasoned?
35
LGA
Na solo kepore lilingina sa sake pada mina tavaroiti pa peso babi pa nyanyao nyabodi ko na valaona pa umuma. Goto na padana sa mina tagona palea gu. Na tinoni pore talingi nonongorona sa mi vainongoro!>> sau si Jisu.
BSB
BSB:
It is fit neither for the soil nor for the manure pile, and it is thrown out. He who has ears to hear, let him hear.”
Chapter complete
You’ve read Luke 14
Chapter 14 of 24 in Luke
Up next
Luke 15
Read Luke 15
Back to Luke 13
Go deeper
Commentary
What the commentators say on Luke 14
A question this chapter raises
Did Jesus really tell us to hate our parents?
LGA
Lungga Bible. Copyright © 2024 The Seed Company and Islands Bible Ministries. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
Luke 13
Luke 14
Luke 15