Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v2.2.0
Skip to content
Opened
en
Today
Ask
Read
Journey
More
Luke
Luke
7
GHN
BSB
A
a
Luke 7
7
Luke
Preparation and ministry in Galilee
Ghanongga
John
, person
Jesus
, person
Simon
, person
Israel
, person
Judea
, place
Capernaum
, place
Nain
, place
Ghanongga
Berean Standard Bible
1
GHN
Totonai za beto pojaria i Jisu ria doru zakazava ari tadiria na tinoni, za taloi lao pa Kepaniami aza.
BSB
BSB:
When Jesus had concluded His discourse in the hearing of the people, He went to Capernaum.
2
GHN
Ego na suverena tugu ketakoi za maka tinoni matamata gogoto. Ko kolenana za maka nana nabulu aza za roquroqu vitivitigia aza za mo ko za tata uke.
BSB
BSB:
There a highly valued servant of a centurion was sick and about to die.
3
GHN
Totonai za nongoroni na tinoni matamata gogoto ani za na veveina i Jisu, za garunuria aza ria kaki tiolata tadiria na tinoni Jiu ko mari lao tepai i Jisu ko mi lame salania na nana nabulu za gua.
BSB
BSB:
When the centurion heard about Jesus, he sent some Jewish elders to ask Him to come and heal his servant.
4
GHN
Ko tonai qari kamu ria ti Jisu za qari tepa tokatokai aza, ari qari gua vei, <<Na bangara ani za garo tugu muna lao tokani ao.
BSB
BSB:
They came to Jesus and pleaded with Him earnestly, “This man is worthy to have You grant this,
5
GHN
Ura aza za roquroqugita za gita na tinoni Jiu beto aza tugu makana za roiti vadigita za na nada ruma varivarikamuna,>> qari guni.
BSB
BSB:
for he loves our nation and has built our synagogue.”
6
GHN
Ego leana za gua i Jisu ko za tuti laoria ria. Ba totonai za tata kamua gu aza za na ruma, nari za garunuria na tinoni matamata gogoto ani ria kaki nana baere ko qari lao poja veini ari i Jisu, <<Bangara, keta mu kole pavu goboro. Ara nake padaqu ko ao muna lame luge pa qua ruma.
BSB
BSB:
So Jesus went with them. But when He was not far from the house, the centurion sent friends with the message: “Lord, do not trouble Yourself, for I am not worthy to have You come under my roof.
7
GHN
Ko za vei tugu aza za ara ba qake dogoro vapadaniziu ko mana lame tamu! Goto mu leve lameni gu tana za na salana ko mi toanana za na qua nabulu.
BSB
BSB:
That is why I did not consider myself worthy to come to You. But just say the word, and my servant will be healed.
8
GHN
Ura ara ba ria tugu na tinoni za koleria na neqi qari kopuniziu beto koledia mutugu ria na tinoni varipera qari takopu pa neqi taqu, ko ara qa gilagilaiqua za ae za vevei tonai za izongo neqi na tinoni. Ko vei, <Lao ao!> baguni ara za maka, nari za lao gu aza. Beto vei, <Lame!> baguni mule ara za maka, za lame tugu aza. Vei nari mu vei baguni na qua nabulu, nari za roitini tugu aza. Goto ao na mua neqi za na lavatana jola ko muna paranga gu pani, nari pala mina tasalana tugu koviria aza,>> za gua.
BSB
BSB:
For I myself am a man under authority, with soldiers under me. I tell one to go, and he goes, and another to come, and he comes. I tell my servant to do something, and he does it.”
9
GHN
Totonai za nongoria i Jisu na paranga tana bangaradi na tinoni varipera za vei zara za gabara, ko za gabala ko za paranga laoria aza ria na minete tinoni qari tutia, <<Ma poja valeadigamu ara za gamu: qa oqoro izongo batia ara pa Izireli za maka tinoni za izongia na rangerange lavatana jola vevei tana tinoni ani,>> za gua aza.
BSB
BSB:
When Jesus heard this, He marveled at the centurion. Turning to the crowd following Him, He said,
“I tell you, not even in Israel have I found such great faith.”
10
GHN
Beto za qari gabala mule lao pa ruma tana bangaradi na tinoni varipera ari ka viza qari pogozo nongoro, ko qari lao kamu za qari batia za na nabulu za tori tasalana tu.
BSB
BSB:
And when the messengers returned to the house, they found the servant in good health.
11
GHN
Ego za oqoro zovai gu za jola za vei zara za taloi lao pa maka guguzu na izongona pa Neini i Jisu. Ko ria na nana sepele beto ko maka minete tinoni lavata za qari tutia aza.
BSB
BSB:
Soon afterward, Jesus went to a town called Nain. His disciples went with Him, accompanied by a large crowd.
12
GHN
Ko aza tugu za tata kamua na atakamanana na guguzu lavata aza, nari za qari pogozo bola lameni gu ria za maka tinoni za uke ko mari keni golomia qari gua. Na tinoni za uke aza za aza tugu maka tuna makamakai maka nabonaboko. Ko maka minete tinoni lavata pa guguzu lavata aza za qari tutia votu na nabonaboko.
BSB
BSB:
As He approached the town gate, He saw a dead man being carried out, the only son of his mother, and she was a widow. And a large crowd from the town was with her.
13
GHN
Ego totonai za dogoria na Bangara za na naboko ani za roquroqu vitivitigia, ko ari za guni vei, <<Muke lukana!>> za guni.
BSB
BSB:
When the Lord saw her, He had compassion on her and said,
“Do not weep.”
14
GHN
Beto za rerege lao ko za arua za na kobukobu tomete taudena, ko ria qari pogozia na kobukobu tomete za qari turu nogoto. Beto za paranga laoa aza za na tinoni ukena, <<Koburu marene korega, ara qa parangaigo ao ko mu tatakole!>> za guni.
BSB
BSB:
Then He went up and touched the coffin, and those carrying it stood still.
“Young man,”
He said,
“I tell you, get up!”
15
GHN
Nari za toa mule ko za tatakole nyumu za na tinoni za uke ko za podalai paranga. Beto za toka laoni i Jisu tana na tinana za na tinoni ani.
BSB
BSB:
And the dead man sat up and began to speak! Then Jesus gave him back to his mother.
16
GHN
Qari matagutu beto ria doru, ko qari vatarazaea ria za na Tamaza, ari qari gua vei, <<Maka tinoni korokorotai lavata za kamugita beto na Tamaza za lame ovikiria ko mi aloria na nana tinoni za gua,>> qari gua.
BSB
BSB:
A sense of awe swept over all of them, and they glorified God. “A great prophet has appeared among us!” they said. “God has visited His people!”
17
GHN
Ko aza na nongorona na roiti za roitini i Jisu ani za tapiara rerege pa doru kota pa Jiudia beto ko tadiria doru guguzu pa varilivutaina na ia aza.
BSB
BSB:
And the news about Jesus spread throughout Judea and all the surrounding region.
18
GHN
Ego totonai qari vavakato vani ria na nana sepele i Jone za na veveidi doru roiti za roitidi i Jisu, za kuku tekuria aza ari kori nana sepele
BSB
BSB:
Then John’s disciples informed him about all these things.
19
GHN
ko za garunu laodi ti Jisu ko ari mari nanaza veini za gudi, <<<Ao tugu za aza qari roverove veini na tinoni za korapa lamelamenana qari guni? Ba maka goto tu za mami adonia gami?> muna guni,>> za gudi.
BSB
BSB:
So John called two of his disciples and sent them to ask the Lord, “Are You the One who was to come, or should we look for someone else?”
20
GHN
Ko tonai qari lao kamu ari kori ti Jisu za qari nanazia aza, <<Za garunugami i Jone Paputaiso gami kori ko ari muna nanaza veini za gudigami, <Ao tugu za aza qari roverove veini na tinoni za korapa lamelamenana qari guni? Ba maka goto tu za mami adonia gami?> za gua,>> qari gua.
BSB
BSB:
When the men came to Jesus, they said, “John the Baptist sent us to ask, ‘Are You the One who was to come, or should we look for someone else?’”
21
GHN
Ego totonai tugu qari korapa suveredia ari kori za i Jisu za salanaria ria na kubo tinoni qari mo beto qari gozororia na vagauru, beto ko ria za rajaria na tomete ikikeredi. Beto kubo ria qarike batabata za vabatabataria aza.
BSB
BSB:
At that very hour Jesus healed many people of their diseases, afflictions, and evil spirits, and He gave sight to many who were blind.
22
GHN
Ko za oeria aza ari kori tinoni pogozo nongoro ti Jone, ari za gudi vei, <<Mu mule lao ko mu vavakato vani i Jone ria vei gamu batiria beto gamu nongororia gamu. Ria qarike batabata za qari batabata, ria na qao qari rerege, ria na poqupoqu za qari tataloso valioso, ria na kiqili za qari tavonga, ria qari uke za qari tavatoa mule, beto ria na golabadi qari tekua na nongoro leana.
BSB
BSB:
So He replied,
“Go back and report to John what you have seen and heard: The blind receive sight, the lame walk, the lepers are cleansed, the deaf hear, the dead are raised, and the good news is preached to the poor.
23
GHN
Qari tamana ria qarike tatupe taleniziu ara, muguni,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Blessed is the one who does not fall away on account of Me.”
24
GHN
Pa ligudi qari mule keni ria na sepele ti Jone, za podalai vavakatoni i Jisu tadiria na minete tinoni za na veveina i Jone. Za paranga aza, <<Totonai gamu lao pa qega ko gamu dogoria i Jone gamu gua za gamu, za na za gamu lao dogoria gamu gua? Maka tinoni za malemalei vei na equru buruburu za jou vakanokanokia na gava? Dai ke!
BSB
BSB:
After John’s messengers had left, Jesus began to speak to the crowds about John:
“What did you go out into the wilderness to see? A reed swaying in the wind?
25
GHN
Ko na za tu za gamu nyorogua lao dogoria gamu? Maka tinoni za pokopokodi na poko batabata leadi? Dai, ria na tinoni qari pokopoko valeana vei zara za qarike suvesuvere pa qega, goto qari kole gu suvesuvere valeanadia pa ruma tadiria na bangara!
BSB
BSB:
Otherwise, what did you go out to see? A man dressed in fine clothes? Look, those who wear elegant clothing and live in luxury are found in palaces.
26
GHN
Ego ko na za zozoto za vei gamu nyorogua lao dogoria gamu? Maka tinoni korokorotai? E, zozoto na tinoni korokorotai tugu aza, ko za poreveveina joladi ria na tinoni korokorotai aza.
BSB
BSB:
What then did you go out to see? A prophet? Yes, I tell you, and more than a prophet.
27
GHN
Ani za pojai na Kutikuti Tabuna na veveina aza, ari za gua vei, <Dogoro! Ara qa garunu laoni pa moemu ao za na qua tinoni pogozo nongoro. Aza za mina vatana momoea za na zona tamu,> za gua.
BSB
BSB:
This is the one about whom it is written: ‘Behold, I will send My messenger ahead of You, who will prepare Your way before You.’
28
GHN
Ma poja valeadigamu ara za gamu: kepore za maka tinoni za podo lame pa kasia guguzu ani bi poreveveina jolani i Jone, ba aza tu za kepore veveina jola pa binangara tana Tamaza za poreveveina jolani i Jone,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
I tell you, among those born of women there is no one greater than John, yet even the least in the kingdom of God is greater than he.”
29
GHN
Ko tonai qari nongoria i Jone nari za ria doru tinoni beto ko ria na tinoni tekuteku takisi qari vazozotoa za na Tamaza za tuvizi qari gua, ko qari tapaputaisodia tana.
BSB
BSB:
All the people who heard this, even the tax collectors, acknowledged God’s justice. For they had received the baptism of John.
30
GHN
Goto ria na Parese beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qarike tavaraguani za aza vei za nyoroguani na Tamaza ko bari roitini, ko qari daidia tapaputaiso ti Jone.
BSB
BSB:
But the Pharisees and experts in the law rejected God’s purpose for themselves, because they had not been baptized by John.
31
GHN
Ko za paranga i Jisu, <<Ego, ko na za mana vavapodekedi ara ria na zazae tinoni pa rane pa ngenari? Ae tinoni veveidi ria?
BSB
BSB:
“To what, then, can I compare the men of this generation? What are they like?
32
GHN
Ria na zazae tinoni pa rane pa ngenari za qari varitoto vei tugu ria na koburu qari kole nyumu leleodia pa ia makemaketina. Ko qari kole varivarikuku karovo, ari qari gua vei, <Gami mikedi gami ria na kera varielava, ba gamu gamuke peka tu. Gami keradi gami ria na kera uke, ba gamuke lukana romaroma tu za gamu!> qari gua.
BSB
BSB:
They are like children sitting in the marketplace and calling out to one another: ‘We played the flute for you, and you did not dance; we sang a dirge, and you did not weep.’
33
GHN
Totonai za lame i Jone Paputaiso za madi ko zake tekuteku beto ko zake buku vaini aza, nari ari gamu gua vei za gamu, <Za kolea na tomete ikikerena zana!> gamuguni.
BSB
BSB:
For John the Baptist came neither eating bread nor drinking wine, and you say, ‘He has a demon!’
34
GHN
Ego totonai za lame mule za na Tuna na Tinoni ko za tekuteku beto za buku aza, nari za ari mule gamuguni vei, <Dogoro! Na ngoja mota beto na tinoni bukubukuna zana, beto na baere tadiria na tinoni tekuteku takisi beto ria na tinoni seladi zana!> gamu gua mutugu.
BSB
BSB:
The Son of Man came eating and drinking, and you say, ‘Look at this glutton and drunkard, a friend of tax collectors and sinners!’
35
GHN
Ba na tavagigala tana Tamaza za ulule gu pa roiti uana tadiria na tinoni qari tutia,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
But wisdom is vindicated by all her children.”
36
GHN
Ego za beto gu za vei zara beto za sorua maka Parese i Jisu ko mi lao tekuteku tavitia pa nana ruma za gua. Ko za lao tugu pa ruma tana i Jisu, ko za kole tekuteku tavitia aza.
BSB
BSB:
Then one of the Pharisees invited Jesus to eat with him, and He entered the Pharisee’s house and reclined at the table.
37
GHN
Ego ko na suverena tugu pa guguzu aza za maka reko za toani na toa selana. Tonai za nongoroni aza i Jisu za korapa tekuteku pa ruma tana Parese za pogozia aza za maka jaqi alabasita za pugelia na lumu omanga lea.
BSB
BSB:
When a sinful woman from that town learned that Jesus was dining there, she brought an alabaster jar of perfume.
38
GHN
Za pogozo lao turu lukalukana pa liguna i Jisu tata pa nenena, beto za vaoni taridi na kolo matana aza za kori nenena i Jisu, beto za puqa vapidilidi na vurunguna. Beto za aoria za na nenena i Jisu, beto za vuva taridi na nenena i Jisu za na lumu omanga lea.
BSB
BSB:
As she stood behind Him at His feet weeping, she began to wet His feet with her tears and wipe them with her hair. Then she kissed His feet and anointed them with the perfume.
39
GHN
Totonai za batia na Parese za vei aza zara, za ari za gua golomo makana, <<Bi vei maka tinoni korokorotai zozoto za na bangara ani, za bi tori gilagilainana tu ae reko veveina za za korapa ulia aza zana ura na reko selana zana!>> za gua.
BSB
BSB:
When the Pharisee who had invited Jesus saw this, he said to himself, “If this man were a prophet, He would know who this is and what kind of woman is touching Him—for she is a sinner!”
40
GHN
Nari za paranga lao i Jisu tana, <<Saimone! Ara qa nyorogua pojanigo maka zava,>> za guni. <<Ego tu ao Tinoni varivagigalai, mu pojai tu,>> za gua i Saimone.
BSB
BSB:
But Jesus answered him,
“Simon, I have something to tell you.”
“Tell me, Teacher,” he said.
41
GHN
Nari za parangia i Jisu aza, ari za guni vei, <<Koledia za kori tinoni poredia lipulipu tana maka tinoni kolenana poata. Maka ari kori za ka lima gogoto poata siliva, goto maka za ka limangavuluputa.
BSB
BSB:
“Two men were debtors to a certain moneylender. One owed him five hundred denarii, and the other fifty.
42
GHN
Ba ari kori doru za qarike boka vaukea na dia lipulipu ko za taleozodi gu na tinoni kolenana poata ari kori beto za anyu paledi gu za na dia lipulipu. Ego ko ae ari kori ari za qu roquroqua ao za pala mina roquroqu vitivitigia za na tinoni kolenana poata?>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
When they were unable to repay him, he forgave both of them. Which one, then, will love him more?”
43
GHN
Nari za oe lao i Saimone, ari za gua vei, <<Pana roverove taqu za aza za lavata jola na nana lipulipu ba za taleozoni na tinoni kolenana poata,>> za gua. <<Qu zotomua tugu ao,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
“I suppose the one who was forgiven more,” Simon replied.
“You have judged correctly,”
Jesus said.
44
GHN
Beto za balinga mule za tana reko, ko za paranga laoa i Saimone, <<Qu batiamua za na reko ani? Qu soruziu ara ao, ba totonai qa luge lame pa mua ruma ara, za quke vaniziu na pie ao ko ba loqaria na nenequ. Goto na reko ani za za vatubuluni na kolo matana za kori nenequ beto za puqa vapidilidi na vurunguna.
BSB
BSB:
And turning toward the woman, He said to Simon,
“Do you see this woman? When I entered your house, you did not give Me water for My feet, but she wet My feet with her tears and wiped them with her hair.
45
GHN
Ao za quke ao vakamuziu ara, goto na reko ani za totonai vei qa kamu ara pani za oqoro beto aoria na nenequ.
BSB
BSB:
You did not greet Me with a kiss, but she has not stopped kissing My feet since I arrived.
46
GHN
Ao za quke lumuni na oela olive na batuqu tonai qu vakamuziu, goto aza za vuva tataridi na lumu omanga lea pore vaina za na nenequ.
BSB
BSB:
You did not anoint My head with oil, but she has anointed My feet with perfume.
47
GHN
Ko ara ari ma poja veinigo ao Saimone: ria na sela tana qari kubo jola za qari tori taleozo beto tu, ko na nana roquroqu za roiti votuni aza taqu za uleni za za tori taleozo tu aza. Ba aza zake kubo nana sela za taleozo za nake lavatana tugu za nana roquroqu za roiti votuni,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Therefore I tell you, her many sins have been forgiven, for she has loved much. But he who has been forgiven little loves little.”
48
GHN
Beto ari za guni vei i Jisu za na reko, <<Qari tori taleozo tu ria na mua sela,>> za guni.
BSB
BSB:
Then Jesus said to her,
“Your sins are forgiven.”
49
GHN
Totonai qari nongoria ria na tinoni qari somana tekuteku pa tevolo za paranga vei zara aza za qari kole qumiqumi gologolomo, ari qari gua vei, <<Ae na tinoni veveina ani ko na sela ba za taleozodi?>> qari gua.
BSB
BSB:
But those at the table began to say to themselves, “Who is this who even forgives sins?”
50
GHN
Beto ari za guni vei i Jisu za na reko, <<Na mua rangerange za tori alogo tu. Mu lao pa bule,>> za guni.
BSB
BSB:
And Jesus told the woman,
“Your faith has saved you; go in peace.”
Chapter complete
You’ve read Luke 7
Chapter 7 of 24 in Luke
Up next
Luke 8
Read Luke 8
Back to Luke 6
Go deeper
Commentary
What the commentators say on Luke 7
Ask Study Help
Ask anything about Luke 7
GHN
Ghanongga. Copyright © 2024 The Seed Company. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
Luke 6
Luke 7
Luke 8