Opened
By The Kingdom Tribe (TKT).
Built by Paruto.
v2.3.0
Skip to content
Opened
en
Today
Ask
Read
Journey
More
Luke
Luke
8
GHN
BSB
A
a
Luke 8
8
Luke
Preparation and ministry in Galilee
Ghanongga
Jesus
, person
Peter
, person
Gerasa
, place
Galilee
, place
John
, person
Herod
, person
James
, person
Magdalene
, place
5 more
Ghanongga
Berean Standard Bible
1
GHN
Ego za jola gu za vei zara za rerege taraeni i Jisu pa guguzu lavalavata beto na pekipekidi za na nongoro leana na veveina na binangara tana Tamaza. Ko ari ka manogori nana sepele ba qari tutia tugu aza,
BSB
BSB:
Soon afterward, Jesus traveled from one town and village to another, preaching and proclaiming the good news of the kingdom of God. The Twelve were with Him,
2
GHN
beto ko vei tugu ria kaki reko za iju paledi na tomete ikikeredi pa dia toa aza beto za salanaria tugu kaki dia vagauru. I Mere na koko veina pa guguzu Magadalene za maka, aza perangaina qari kolea mae ka vitu tomete ikikeredi ba za iju paledi tugu i Jisu.
BSB
BSB:
as well as some women who had been healed of evil spirits and infirmities: Mary called Magdalene, from whom seven demons had gone out,
3
GHN
Goto i Joana za maka, na maqotana i Kuza na nabulu ti Herodi; maka i Susana, beto ko kubo mule ria na reko. Ko ria ari za qari varoitiria na dia izizongo ko qari tokatokani i Jisu beto ria na nana sepele.
BSB
BSB:
Joanna the wife of Herod’s household manager Chuza, Susanna, and many others. These women were ministering to them out of their own means.
4
GHN
Ego ria na tinoni pa okokoto guguzu za qarike koroto kamukamu ti Jisu. Ko totonai za varikamu lame tana za maka minete tinoni lavata, za pojai aza za na vavakato vavapada ani:
BSB
BSB:
While a large crowd was gathering and people were coming to Jesus from town after town, He told them this parable:
5
GHN
<<Kolenana za maka tinoni umuma za keni vavuvuzuria na kiko pa nana inuma. Ko totonai za kole iparadi na kiko aza nari za kaki za qari lotu lao pa lodaka zona ko qari teteria na tinoni, beto ko qari tatava kamu tobiki betoriagedi na manugu.
BSB
BSB:
“A farmer went out to sow his seed. And as he was sowing, some seed fell along the path, where it was trampled, and the birds of the air devoured it.
6
GHN
Kaki za qari lotu lao pa pezo patupatuna, ko tonai qari pidoko zae za qari malei ukedia ura za pidili kepore piena za na pezo pa ia aza.
BSB
BSB:
Some fell on rocky ground, and when it came up, the seedlings withered because they had no moisture.
7
GHN
Kaki kiko mule za qari lotu lao pa gazogazoro varivarioka, ko qari toa tavitiria tugu na gazoro varivarioka, beto ko za pilu vaukeria aza.
BSB
BSB:
Other seed fell among thorns, which grew up with it and choked the seedlings.
8
GHN
Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo leana, ko qari toa valeana beto qari vua valeana ko za vunguvungu gogoto na vuana,>> za gua i Jisu. Pa liguna aza za ari za paranga viva veidi, <<Na tinoni za pore talinga nongonongorona za mi vainongoro valeana,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Still other seed fell on good soil, where it sprang up and produced a crop—a hundredfold.”
As Jesus said this, He called out,
“He who has ears to hear, let him hear.”
9
GHN
Ego qari lao nanazia ria na nana sepele na za ginuana za na vavakato vavapada ani,
BSB
BSB:
Then His disciples asked Him what this parable meant.
10
GHN
nari ari za gudi vei, <<Gamu gamu tori taiani tu za na gigalai golomona na veveina na binangara tana Tamaza, goto ria na goto tinoni za qari tavagigalai pa vavakato vavapada ria, ko mari dogodogorodia, ba marike batia; mari nongonongorodia, ba marike vakaberia,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
He replied,
“The knowledge of the mysteries of the kingdom of God has been given to you, but to others I speak in parables, so that, ‘though seeing, they may not see; though hearing, they may not understand.’
11
GHN
<<Ego na ginuana na vavakato vavapada ani za ari za vei: na kiko za na paranga tana Tamaza.
BSB
BSB:
Now this is the meaning of the parable: The seed is the word of God.
12
GHN
Ria na kiko qari lotu lao pa lodaka zona za ria na tinoni qari nongoriadia tugu na paranga tana Tamaza, ba za lame na bangaradi na tomete ko za teku paleni za na paranga aza za kole pa bulodi, keta mari vazozoto ko mari taalo za gua.
BSB
BSB:
The seeds along the path are those who hear, but the devil comes and takes away the word from their hearts, so that they may not believe and be saved.
13
GHN
Ria na kiko qari lotu lao pa pezo patupatuna za ria aza tugu qari nongoria na paranga tana Tamaza nari qari teku vakatapia pa qeraqera. Ba zake kori gore vamauru vei na bagere, ko qari vazozoto mae iapeki totozo ba totonai za lame na toketoke ko za podekeria za qari lotu kenidia.
BSB
BSB:
The seeds on rocky ground are those who hear the word and receive it with joy, but they have no root. They believe for a season, but in the time of testing, they fall away.
14
GHN
Ria na kiko qari lotu lao pa ia za kolea na gazoro variokana za ria qari nongoriadia tugu na paranga tana Tamaza, ba tonai qari korapa lalaodia nari na takulangadi na roquroqudi na izizongo beto na qeraqera goborodi pa toa kasia guguzu za piluria ko qarike boka vua vamatua.
BSB
BSB:
The seeds that fell among the thorns are those who hear, but as they go on their way, they are choked by the worries, riches, and pleasures of this life, and their fruit does not mature.
15
GHN
Goto ria na kiko qari lotu pa pezo leana za ria na tinoni qari nongoria na paranga tana Tamaza ko qari kopu valeanani pa bulodi beto qari turu vangaju ko qari vua valeana,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
But the seeds on good soil are those with a noble and good heart, who hear the word, cling to it, and by persevering produce a crop.
16
GHN
<<Kepore za maka tinoni za vatoai na juke beto za vaopo tarini na besini babi vaturua pa kauru sape putaputana za na juke, goto pa nana nyumunyumuna tu za vanyumuni, ko ria na tinoni mari luge lame za mari batia na kabere.
BSB
BSB:
No one lights a lamp and covers it with a jar or puts it under a bed. Instead, he sets it on a stand, so those who enter can see the light.
17
GHN
Doru zakazava qari kole vapae za pala mari tabata votu, beto doru zakazava qari kole golomo za mari votu lame pa kabekaberena.
BSB
BSB:
For there is nothing hidden that will not be disclosed, and nothing concealed that will not be made known and brought to light.
18
GHN
Ko zara za vei za mu dogoro valeania na zona gamu vainongoroni na paranga tana Tamaza. Ura aza na tinoni za izongo vazoku za pala na motana mule za pala mina taiani. Goto aza zake izongia maka zava za aza tu za rove veini za izongia ba mina tateku vakenini tugu,>> za gua i Jisu.
BSB
BSB:
Pay attention, therefore, to how you listen. Whoever has will be given more, but whoever does not have, even what he thinks he has will be taken away from him.”
19
GHN
Ego za lame ti Jisu za na tinana beto ko ria na boko taina marene, ba qarike boka kamua aza ura za mota jola na minete tinoni.
BSB
BSB:
Then Jesus’ mother and brothers came to see Him, but they were unable to reach Him because of the crowd.
20
GHN
Ko maka ria na tinoni za lao pojani i Jisu, <<Na tinamu beto ria na taimu marene za rari, qari korapa turu adonigo pa sebesebe. Qari nyorogua dogorigo qari gua,>> za guni.
BSB
BSB:
He was told, “Your mother and brothers are standing outside, wanting to see You.”
21
GHN
Ba za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ria qari nongoria na paranga tana Tamaza ko qari vatabea za ria za na tinaqu beto ko na taiqu marene ara,>> za gudi.
BSB
BSB:
But He replied,
“My mother and brothers are those who hear the word of God and carry it out.”
22
GHN
Maka rane tonai za zae pa koaka i Jisu beto ria nana sepele nari ari za gudi vei ria na nana sepele, <<Aria ko ta karovo lao pa maka kale karovona na ovuku Qalili,>> za gudi. Nari za qari toka lao.
BSB
BSB:
One day Jesus said to His disciples,
“Let us cross to the other side of the lake.”
So He got into a boat with them and set out.
23
GHN
Totonai qari korapa epepe lalaodia ria nari za kole ko za putagana i Jisu. Beto za gore raja pa kolo aza za na gava lavata, ko za pugelia na kolo za na koaka ko tata bari dururu.
BSB
BSB:
As they sailed, He fell asleep, and a windstorm came down on the lake, so that the boat was being swamped, and they were in great danger.
24
GHN
Nari qari lao vaiqolia ria na sepele i Jisu, ari qari gua vei, <<Qokolo, Qokolo, taqe tata uke za gita!>> qari guni. Nari za tatakole i Jisu ko za tokea za na gava beto na ololobagea, nari qari nogoto ko za bule emese za na kota.
BSB
BSB:
The disciples went and woke Him, saying, “Master, Master, we are perishing!” Then Jesus got up and rebuked the wind and the raging waters, and they subsided, and all was calm.
25
GHN
Beto ari za gudi vei i Jisu ria na nana sepele, <<Kepore na miu rangerange za gamu?>> za gua. Nari qari gabara beto qari matagutu ria, ko qari kole varivariparanga makadi, <<I zei tu za na tinoni ani? Ko tonai za parangaria na gava beto na kolo nari qari nongoria tu!>> qari gua.
BSB
BSB:
“Where is your faith?”
He asked. Frightened and amazed, they asked one another, “Who is this? He commands even the winds and the water, and they obey Him!”
26
GHN
Ego pa liguna za vei zara za qari epe gore paro pa guguzu pa Qerasini pa maka kalena pa ovuku Qalili.
BSB
BSB:
Then they sailed to the region of the Gerasenes, across the lake from Galilee.
27
GHN
Aza tugu za tete paro i Jisu pa paroparona pa guguzu aza za gore tugu za maka tinoni aza za kolea na tomete ikikeredi ko mi lao gozoria aza za gua. Na zovai jolana na gadogadona za na tinoni ani, ko zake suvesuvere pa ruma goto pa bevi varivarigolomodi tu.
BSB
BSB:
When Jesus stepped ashore, He was met by a demon-possessed man from the town. For a long time this man had not worn clothing or lived in a house, but he stayed in the tombs.
28
GHN
Aza tugu za dogoro laoa aza i Jisu za uui, za lao nyumu sori tungutungu pa moena i Jisu, ko za kuku velavela vei ari, <<Na za qu nyorogua roitini taqu ao Jisu na Tuna na Tamaza ululuna jola? Qa tepago ara ao, muke vakilasaniziu na vitigi!>> za guni.
BSB
BSB:
When the man saw Jesus, he cried out and fell down before Him, shouting in a loud voice, “What do You want with me, Jesus, Son of the Most High God? I beg You not to torture me!”
29
GHN
Zara za paranga vei aza, ura perangaina tu za ijua i Jisu za na tomete ikikerena ko mi votu keni tana tinoni aza za guni. Ura kubo totozo za vavavituluni na tinoni ani za na tomete ikikerena. Ko ae tu qari piu veini na seni na limana nenena beto qari kole kopu veini maka tinoni tavalugena pa ruma varipiu, ba za korokoroto paledi tugu za na seni beto za toka keni pale na tomete ikikerena pa qega aza.
BSB
BSB:
For Jesus had commanded the unclean spirit to come out of the man. Many times it had seized him, and though he was bound with chains and shackles, he had broken the chains and been driven by the demon into solitary places.
30
GHN
Za nanaza laoa i Jisu za na tinoni ani, <<I zei na izongomu ao?>> za guni. Nari ari za gua vei, <<I Zokuvuro,>> za gua, ura qari zoku ria na tomete ikikeredi qari lugea na tinoni ani.
BSB
BSB:
“What is your name?”
Jesus asked. “Legion,” he replied, because many demons had gone into him.
31
GHN
Ko qari kole tepa tokatoka i Jisu ria na tomete ikikeredi, ko keta mi garunu laodi pa ia ketakoi mari tavakilasa ria na ongongu ikikeredi qari gua.
BSB
BSB:
And the demons kept begging Jesus not to order them to go into the Abyss.
32
GHN
Ego zake zou pa ia aza za maka godo borogo lavata, qari korapa nyubenyubele ganiganigedi pa maka kalena na kubo. Ko qari tepa tokatokai ria na tomete ikikeredi i Jisu ko mi vamalumuria ko mari lao lugedia tadiria na borogo qari gua. Nari za vamalumuria tugu.
BSB
BSB:
There on the hillside a large herd of pigs was feeding. So the demons begged Jesus to let them enter the pigs, and He gave them permission.
33
GHN
Ko qari votu keni tana tinoni ani ria na tomete ikikeredi, ko qari lao lugedia tadiria na borogo. Nari za qari tulai gore na taba za na godo borogo ari ko qari gore tuluzu pa kolo ko qari kuju uke betodia.
BSB
BSB:
Then the demons came out of the man and went into the pigs, and the herd rushed down the steep bank into the lake and was drowned.
34
GHN
Ego ria na tinoni qari kopudi na borogo za totonai qari batia za vei zara nari za qari uku. Qari lao vavakato vadi ria pa guguzu beto ria na tinoni pa varilivutaina na guguzu aza.
BSB
BSB:
When those tending the pigs saw what had happened, they ran off and reported this in the town and countryside.
35
GHN
Nari qari votu lao ria na tinoni ko mari dogoria aza na manugu za podo qari gua. Tonai qari kamu ti Jisu za qari batia za na tinoni aza za kolea na tomete ikikerena za tori tasalana tu. Ko za korapa nyumu valeana nana pa kekere nenena i Jisu aza, za tori vazae poko tu, beto za tori tavagigala tu. Ko qari matagutu beto ria na tinoni.
BSB
BSB:
So the people went out to see what had happened. They came to Jesus and found the man whom the demons had left, sitting at Jesus’ feet, clothed and in his right mind; and they were afraid.
36
GHN
Ko ria na tinoni qari batini matadi na manugu za podo beto aza vei beto za tasalana za na tinoni aza, za qari vavakato vadi ria na tinoni qari koni kamu.
BSB
BSB:
Meanwhile, those who had seen it reported how the demon-possessed man had been healed.
37
GHN
Nari qari tepai ria na tinoni pa Qerasini i Jisu ko mi iolo rijo pa ia ketakoi qari guni, ura qari matagutu vitivitigini. Nari za qaqiri lao pa koaka i Jisu ko za mule keninana.
BSB
BSB:
Then all the people of the region of the Gerasenes asked Jesus to depart from them, because great fear had taken hold of them. So He got into the boat and started back.
38
GHN
Ba tonai za oqoro toka i Jisu za lao kole tepa tuti ti Jisu aza na tinoni za koni tasalana ani, ba za garunu mulea i Jisu aza, ari za guni vei,
BSB
BSB:
The man whom the demons had left begged to go with Jesus. But He sent him away, saying,
39
GHN
<<Mu mule lao pa mua guguzu, ko mu vavavakatoni aza vei za roiti vanigo na Tamaza,>> za guni. Nari za mule lao za na tinoni ani, ko za velavelani aza tadiria doru pa nana guguzu aza vei za roitini i Jisu tana.
BSB
BSB:
“Return home and describe how much God has done for you.”
So the man went away and proclaimed all over the town how much Jesus had done for him.
40
GHN
Totonai za gabala mule lao kamu pa maka karovona na kolo i Jisu, za qari adono vakamua ria na tinoni aza. Ura qari kole tugu adonia ria doru tinoni aza.
BSB
BSB:
When Jesus returned, the crowd welcomed Him, for they had all been waiting for Him.
41
GHN
Pana totozo tugu aza za bola kamu gu za na kuta tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, na izongona i Jaerasi. Za lao nyumu sori tungutungu pa nenena i Jisu aza, ko za tepa tokatokai ko mi lao pa nana ruma za gua,
BSB
BSB:
Just then a synagogue leader named Jairus came and fell at Jesus’ feet. He begged Him to come to his house,
42
GHN
ura makamakaina tuna reko peki tata manogori aorona za mi uke gu za gua. Ego totonai za korapa rerege lalaonana i Jisu za qari jupejupe varikaleni ria na minete tinoni aza.
BSB
BSB:
because his only daughter, who was about twelve, was dying. As Jesus went with him, the crowds pressed around Him,
43
GHN
Na somanana tugu pa varikamu minete tinoni aza za maka reko za keni gojo na orungu pa tinina ka manogori aoro. Ria doru vei za izongoria za tori gona pale betodi tu pa nyaqodi ria na tinoni varivarisalana, ba kepore maka ria bi boka salania.
BSB
BSB:
including a woman who had suffered from bleeding for twelve years. She had spent all her money on physicians, but no one was able to heal her.
44
GHN
Ko za somana rerege tuti pa liguna i Jisu aza. Ko aza tugu za lao ulia za na uquna na poko ti Jisu, nari za totonai tugu za nogoto keni za na orungu.
BSB
BSB:
She came up behind Jesus and touched the fringe of His cloak, and immediately her bleeding stopped.
45
GHN
Tonai za nanaza i Jisu, <<I zei za uliziu ara?>> za gua aza. Ba qari oso ria doru, <<Ura! Nake gami!>> qari gua. Nari ari za gua vei i Pita, <<Qokolo, qu batiamua ao ko na varikamu tinoni za qari jupe varilivutainigo zara!>> za guni.
BSB
BSB:
“Who touched Me?”
Jesus asked. But they all denied it. “Master,” said Peter, “the people are crowding and pressing against You.”
46
GHN
Ba ari za gua vei i Jisu, <<Dai, maka tinoni za uliziu ara, ura qa vagilagilai ara pa tiniqu za za votu taloi taqu za na neqi,>> za gua.
BSB
BSB:
But Jesus declared,
“Someone touched Me, for I know that power has gone out from Me.”
47
GHN
Totonai za gilagilai na reko za tori tavotu tu za na roiti za roitini aza za gua, nari za matagutu neqeneqere vitivitigi aza, ko za lao nyumu sori tungutungu pa nenena i Jisu, ko za ule votuni aza ti Jisu pa moedi ria doru tinoni za aza vei beto ko za ulia na poko ti Jisu beto veveina zake oriavo tugu tasalanana aza.
BSB
BSB:
Then the woman, seeing that she could not escape notice, came trembling and fell down before Him. In the presence of all the people, she explained why she had touched Him and how she had immediately been healed.
48
GHN
Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Tuqu, na mua rangerange za tori salanigo tu. Mu lao pa bule,>> za gua aza.
BSB
BSB:
“Daughter,”
said Jesus,
“your faith has healed you. Go in peace.”
49
GHN
Totonai tugu za korapa paranga vei zara i Jisu nari za bola kamu gu za maka tinoni pogozo nongoro, na koko lame veina pa ruma ti Jaerasi na tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, ko ari za gua vei, <<Za tori uke tu za na tumu reko. Keta vapavu lame goboria na tinoni varivagigalai,>> za guni i Jaerasi.
BSB
BSB:
While He was still speaking, someone arrived from the house of the synagogue leader. “Your daughter is dead,” he told Jairus. “Do not bother the Teacher anymore.”
50
GHN
Ba tonai za nongoria i Jisu za na vavakato tana tinoni pogozo nongoro, nari ari za guni vei i Jaerasi, <<Muke matagutu. Mu vazozoto gu beto pala mina leana gu za na tumu,>> za guni.
BSB
BSB:
But Jesus overheard them and said to Jairus,
“Do not be afraid; just believe, and she will be healed.”
51
GHN
Totonai za lao kamu aza pa ruma ti Jaerasi, za zake vamalumuria aza ko mari luge tavitia ria na tinoni, goto ari Pita, i Jone, i Jekopi, beto ko ari kori tinana na tamana gu na reko.
BSB
BSB:
When He entered the house, He did not allow anyone to go in with Him except Peter, John, James, and the child’s father and mother.
52
GHN
Ria doru tinoni za qari korapa romaroma qari lukana takulangania na koburu za uke. Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Muke lukana! Zake uke za na koburu zana, za korapa putagana gu,>> za gua aza.
BSB
BSB:
Meanwhile, everyone was weeping and mourning for her. But Jesus said,
“Stop weeping; she is not dead but asleep.”
53
GHN
Tonai za paranga vei zara aza nari za qari aauni ria doru aza, ura qari gilagila valeaniadia za tori uke tu za na koburu reko.
BSB
BSB:
And they laughed at Him, knowing that she was dead.
54
GHN
Ba za arua i Jisu za na limana na koburu beto za paranga, <<Ngore, mu tatakole!>> za guni.
BSB
BSB:
But Jesus took her by the hand and called out,
“Child, get up!”
55
GHN
Nari za toa mule ko zake oriavo tugu tatakolena za na koburu ko za garunuria i Jisu ria ko mari vani na ganigani ko mi tekuteku za gua.
BSB
BSB:
Her spirit returned, and at once she got up. And He directed that she be given something to eat.
56
GHN
Ko qari gabara vitivitigi ari kori na tamana beto na tinana, ba za paranga vabalauria i Jisu ria ko marike vavavakatoni pa tinoni aza vei na roiti za taroiti.
BSB
BSB:
Her parents were astounded, but Jesus ordered them not to tell anyone what had happened.
Chapter complete
You’ve read Luke 8
Chapter 8 of 24 in Luke
Up next
Luke 9
Read Luke 9
Back to Luke 7
Go deeper
Commentary
What the commentators say on Luke 8
A question this chapter raises
Was Jesus married?
GHN
Ghanongga. Copyright © 2024 The Seed Company. Licensed under CC BY-SA 4.0 (creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Text from eBible.org; verses renumbered to the KJV scheme where they differ, otherwise unchanged.
BSB
The Holy Bible, Berean Standard Bible, BSB. Dedicated to the public domain. BereanBible.com
Luke 7
Luke 8
Luke 9